Dobrovoljno vatrogasno društvo Karlovac osnovano je 1871. godine, među prvima u Hrvatskoj, odmah nakon Varaždina, Siska, Otočca, Ludbrega i Zagreba, te istovremeno s Gradiškom, a pet godina kasnije je, zajedno sa 28 do tada osnovanih DVD-a ušao u 'Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu zajednicu', preteču današnje Hrvatske vatrogasne zajednice, kazao je na svečanoj sjednici predsjednik Vatrogasne zajednice Karlovačke županije (VZKŽ), Želimir Misir, organizatora proslave.
Podsjetio je da županijska zajednica objedinjuje 6700 članova, među kojima 2400 operativnih, a svi djeluju u 99 DVD-a i dvije javne vatrogasne postrojbe (Karlovac i Ogulin). To je, istaknuo je Misir, veliki potencijal u očuvanju života i zdravlja ljudi, imovine i okoliša.
Govoreći o opasnostima vatrogasnog posla, Misir je podsjetio na razdoblje Domovinskog rata kada je bilo oštećeno ili potpuno uništeno 56 posto vatrogasnih objekata s opremom, a pričinjena šteta iznosila tri milijarde eura. No i tada, kao i uvijek kada je to ugroženima potrebno, vatrogascima je na prvom mjestu bio moto "vatru gasi, brata spasi", dodao je.
Željko Popović, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, kazao je da se iz državnog proračuna financiraju samo javne vatrogasne postrojbe, a ne i dobrovoljna društva, te smatra nepravednim i opasnim da tako država podupire samo vatrogastvo u 66 gradova, a svuda je drugdje vatrogastvo "osuđeno" na financiranje lokalnih samouprava.
Profesionalne vatrogasne jedinice, istaknuo je Popović, samo uz dobro organizirano dobrovoljno vatrogastvo može dati dobre rezultate u borbi protiv požara i drugih elementarnih nepogoda i nesreća. Ponegdje se, kaže, ide do te krajnosti da se u gradskim dokumentima, planovima o zaštiti od požara, dobrovoljna društva ispuštaju, a navode samo profesionalci.
"Dobrovoljna su vatrogasna društva važna kao pričuvne organizacije, neophodne u slučajevima veće ugroze, i ne smije ih se zanemarivati samo zato što u njihovoj sredini postoje profesionalni vatrogasci koji obavljaju većinu dnevnih zadaća, kazao je Popović.