U razdoblju između dva svjetska rata, na blagdan sv. Florijana i Dan vatrogastva, 4. svibnja, vatrogasci su odlazili u crkve, odavali počast svome zaštitniku, pozivali sugrađane na razne svečanosti, otvarali vatrogasne domove, posvećivali zastave s njegovim likom i na javnim vježbama pokazivali akcije gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine.
Od 1945. do 1990. Sveti Florijan se nije slavio u Hrvatskoj, uklonjen je iz vatrogasnih domova, zabranjivane su i odbačene zastave s njegovim likom te je službeno 'nestao' iz hrvatskog vatrogastva, u koji se vratio nakon osamostavljivanja Hrvatske 1991.
Sa 61 vatrogasnom postrojbom i 1860 dobrovoljnih vatrogasnih društava vatrogastvo kao djelatnost zauzima najznačajnije mjesto u cjelokupnom sustavu zaštite i spašavanja u Hrvatskoj, stoji u obavijesti Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS).
U povijesti hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo bilo je okosnicom razvoja kulturne i gospodarske djelatnosti u mnogim krajevima Hrvatske te sportskih i drugih aktivnosti, a i danas dobrovoljna vatrogasna društva imaju veliku ulogu u stvaranju identiteta društva i zajednice, ističe se.
Osim gašenja požara, vatrogasci djeluju u slučaju poplava, potresa i kemijskih akcidenta, a kako bi zaštita ljudi, imovine i okoliša bila što djelotvornija ulažu se dodatni napori za osposobljavanje i koordinaciju niza specijalnih jedinica za djelovanje u slučajevima katastrofalnih nesreća velikih razmjera, koji bi bili spremni djelovati i u slučajevima najcrnjeg scenarija, dodaje se.
U povodu današnjeg blagdana zagrebački gradonačelnik Milan Bandić položio je vijenac kod spomenika 'oca vatrogastva' Đure Deželića u krugu Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.
Blagdan će se obilježiti i u večernjim satima, svetom misom za zagrebačke vatrogasce u Crkvi svetog Marka te prijemom koji gradonačelnik Bandić priređuje za predstavnike vatrogasaca u palači Dverce. Tom prigodom predsjedniku Vatrogasne zajednice Grada Zagreba Zlatku Križaniću uručit će se Medalja Grada Zagreba za doprinos u razvoju vatrogastva.