Na tu povezanost ukazali su i ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Nikola Benčić te Petar Tyran, urednik tjednika "Hrvatske novine" iz Gradišća, koji izlazi već 101 godinu.
Kultura gradišćanskih Hrvata trajno je nacionalno dobro, rekla je Kararina Fuček dodavši da gradišćanski Hrvati mogu posvjedočiti kako su se snažno i ustrajno borili za svoju autonomiju. To je potkrijepila primjerom dvojezičnih napisa koji su postavljeni tek 2000. iako je, podsjetila je, zakonski okvir za to postojao gotovo pola stoljeća ranije.
Poticaj i okosnica znanstvenoga kolokvija bila je doktorska disertacija Aleksandre Ščukanec sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta pod naslovom "Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću: sistemskolingvistički, sociolingvistički i jezičnobiografski aspekti". Autorica je istaknula da su se jezikoslovci uglavnom bavili fonološkim opisima mjesnih govora u Gradišću, a zapostavljen je bio govorni jezik koji određuje smjernice razvoja jezika.
Uz pisane izvore (književna djela, novinske članke, privatnu korespondenciju, jezičnobiografske tekstove, rječnike, udžbenike, gramatike i ostale priručnike) u disertaciji je analiziran i govoreni jezik snimljenih intervjua i konverzacije, kao i primjeri s foruma i blogova. U istraživanju su sudjelovali ispitanici svih generacija, najveći je broj ispitanika u dobi od 20 do 30 godina, o čijoj angažiranosti, smatra Ščukanec, i ovisi očuvanje jezika.
Dopisni član HAZU Nikola Benčić sa Znanstvenog instituta gradišćanskih Hrvata iz austrijskoga Trajštofa, zabrinut je što u Gradišću nema dovoljno književnoga podmladka. Govorio je o raskoraku između razgovornoga i književnoga jezika gradišćanskih Hrvata, te je na pitanje može li se spasiti gradišćanskohrvatski jezik, koji je na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine, istaknuo da taj "začahureni jezik ili jezičnu konzervu" treba otvoriti.
Petar Tyran govorio je o razvitku gradišćanskohrvatskoga jezika u "Hrvatskim novinama" istaknuvši da bi Republika Hrvatska i njezine institucije trebale ojačati jezične i uopće kulturne dodire gradišćanskih Hrvata sa starom domovinom. Spomenuo je i konkretan primjer - potrebu da učitelji gradišćanskohrvatskoga jezika imaju i asistenta-učitelja iz Hrvatske - izvornoga govornika materinskoga jezika.
Voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport HMI-ja Lada Kanajet Šimić predstavila je pak prvi Hrvatski internetski tečaj (HiT), koji će, uvjerena je, pridonijeti poučavanju materinskoga jezika.
Među brojnim uglednicima kolokvij su pratili i direktor Austrijskoga kulturnoga foruma u Zagrebu Georg Christian Lack, predstavnici triju hrvatskih ministarstava - kulture, znanosti i vanjskih poslova te profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Velimir Piškorec sa studentima.