ZAGREB/LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji u eurozoni smanjio se u ožujku za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec a značajan je pad, za 0,8 posto, zabilježio i u 27 članica Europske unije, objavio je europski statistički ured. Ujedno je Eurostat revidirao podatke za veljaču, koji sada pokazuju 0,3-postotni rast u eurozoni, te 0,1-postotni rast u EU27. Na godišnjoj razini promet je u ožujku pao za 1,7 posto u eurozoni, te jedan posto u 27-članom EU-u, nakon revidiranog rasta u veljači za 1,3 posto u eurozoni, te 1,6-postotnog u 27 članica Europske unije. Među pojedinim članicama EU-a obujam prometa pao je na mjesečnoj razini u 13 a porastao u osam zemalja. Na godišnjoj razini promet u maloprodaji smanjio se u devet a porastao u dvanaest članica. Najveći je pad zabilježila Španjolska, za 9,8 posto, i Danska, za 8,7 posto, a najveći rast Poljska, za 6,9 posto, i Luksemburg, za 5,7 posto.
BRUXELLES - Japan i Europska unija nastoje ukloniti prepreke dugo očekivanom sporazumu o slobodnoj trgovini nešto više od tri tjedna prije europsko-japanskog summita na kojemu bi mogao biti objavljen taj povijesni sporazum. Japanski ministar vanjskih poslova Takeaki Matsumoto održao je u ponedjeljak i utorak niz sastanaka s dužnosnicima Europske unije. "Ovo je jako važan trenutak za Japan", kazao je njegov glasnogovornik Satoru Satoh. "Japan trpi posljedice potresa i tsunamija, gospodarstvo je naš najvažniji zadatak. Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sada bi predstavljalo dobru gestu". Dužnosnici europskih kompanija i EU izvori uvjereni su u mogući napredak prije godišnjeg japansko-europskog summita koji je zakazan 27. i 28. svibnja. "Uklanjanje carinskih i necarinskih barijera moglo bi povećati vrijednost europskog izvoza u Japan za preko 40 milijardi eura a japanski izvoz u EU uvećati za više od 50 milijardi eura", izjavio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague nakon sastanka s Matsumotom u Londonu.
WASHINGTON - Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je tužbu protiv najveće njemačke banke Deutsche Bank tvrdeći da je obmanula američku vladu, te zatražilo milijardu dolara na ime odštete, izvijestili su mediji. U tužbi se navodi da je DB-ova podružnica MortgageIT obmanula američku Saveznu upravu za stanovanje (FHA) kako bi je potaknula da osigura njezine kredite. Po propisima FHA zajmodavci moraju provjeriti jesu li primatelji kredita sposobni vratiti zajam, a ministarstvo pravosuđa tvrdi da Deutsche Bank to nije učinio. Radi se o jednoj od prvih tužbi podignutih protiv hipotekarnih zajmodavaca na temelju zakona o netočnim tvrdnjama. Vlada tvrdi da je MortgageIT između 1999. i 2009. odobrio više od 39.000 hipoteka koje je FHA naknadno osigurala. Washington također tvrdi da je zajmodavac imao snažne motive da generira što više zajmova koje je osiguravao putem FHA kako bi ih mogao naknadno prodati ulagačima. Deutsche Bank kupio je MortgageIT 2007. za 430 milijuna dolara. Američka vlada priopćila je da je isplatila preko 386 milijuna dolara na ime potraživanja vezanih uz FHA osiguranja i pripadajuće troškove.
LJUBLJANA - Nadzorni odbor Pivovarne Laško (PL) ponovno će pokušati donijeti odluku o ponudi Agrokora koja istječe danas, a po kojoj za gotovo četvrtinski udio te skupine u trgovačkom lancu Mercator nudi 221 euro po dionici. Kako javlja slovenska tiskovna agencija STA, na stolu je i dalje ponuda Agrokora, ali i prijedlog da se ponuda odbije i ide na novi međunarodni natječaj. Prema toj zamisli, koju je inicirala uprava Mercatora, na međunarodnom bi se tenderu u roku godinu dana zajedno prodalo 50,9 posto dionica najveće slovenske trgovačke kompanije: 23,34 posto dionica koje ima Pivovarna Laško plus nešto preko 27 posto dionica koje ima još osam drugih suvlasnika Mercatora. Među njima prevladavaju vodeće banke. Prodajom više od polovice dionica postigla bi se bolja, premirana cijena, u odnosu na onu postignutu u sadašnjem postupku, ocjenjuju inicijatori prijedloga. Kako javljaju slovenski mediji, u Pivovarni Laško procjenjuju da im u sadašnjem teškom financijskom stanju bitno ne bi pomogla ni dokapitalizacija od 38 milijuna eura. Tu je mjeru prošlog tjedna uz zahtjev za održavanje skupštine dioničara predložio državni fond KAD, jedan od suvlasnika Pivovarne Laško.
LISABON - Portugal je u utorak dogovorio trogodišnji 78 milijardi eura vrijedan paket zajmova s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), postavši tako treća zemlja eurozone koja je morala zatražiti pomoć izvana kako bi prebrodila financijske teškoće. Otkrivajući tek malobrojne pojedinosti, poput duljeg roka za ostvarenje ciljane razine proračunskog deficita no što je vlada obećavala, premijer u odlasku Jose Socrates upozorio je kako "ne postoji program financijske pomoći koji nije zahtjevan". Portugal ima problem visoke zaduženosti javnog sektora, teškoće u bankovnom sektoru i strukturalne gospodarske manjkavosti, garnirane rigidnim tržištem rada i skupim državnim mirovinskim sustavom. Osim toga, zemlju čekaju prijevremeni izbori, zakazani 5. lipnja.
LISABON - Uvjeti za dobivanje 78 milijardi eura hitnog kredita vjerojatno će gurnuti zaduženo portugalsko gospodarstvo u duboku recesiju, upozorio je neimenovani europski izvor. Premijer na odlasku Jose Socrates objavio je u utorak kasno navečer da je Portugal s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dogovorio trogodišnji program pomoći. Odluka o visini kamate bit će donesena na sastanku ministara financija članica Europske unije sredinom svibnja. Jedan je neimenovani dužnosnik pak kazao za Reuters da mjere štednje koje će biti uklopljene u program pomoći za Portugal ukazuju na "2-postotni pad BDP-a u 2011. i 2012.". Izvor je za Reuters kazao da je u planu podizanje poreza na automobile i imovinu, te smanjenje potrošnje na zdravstvenu skrb, obrazovanje i stanovanje. Paket pomoći uključuje do 12 milijardi eura za dokapitalizaciju bankovnog sektora, te zahtjev bankama da do kraja iduće godine postupno podignu stopu adekvatnosti kapitala na 10 posto. Zacrtani su i prihodi od privatizacije u visini 5,3 milijarde eura do 2013. Lisabon će tijekom dana održati aukciju trezorskih zapisa s rokom dospijeća od tri mjeseca, kojim planira prikupiti oko milijardu eura.
NEW YORK - Japanska kompanija Nissan Motor dobila je 10-godišnji ugovor za proizvodnju nove generacije newyorških poznatih žutih taksija, objavio je gradonačelnik Michael Bloomberg. Nissan je na natječaju čiju su vrijednost gradski dužnosnici procijenili u visini milijardu dolara pobijedio turskog konkurenta Karsan Otomotiv i američku kompaniju Ford Motor. Novi taksiji biti će standardizirani da udovolje konkretnim potrebama prijevoza 600 tisuća putnika dnevno, izjavio je Bloomberg. Na telekonferenciji Nissanovi dužnosnici su priopćili da očekuju da će tijekom ugovornog roka isporučiti do 26 tisuća taksija, počevši od 2013., uz predloženu maloprodajnu cijenu od oko 29 tisuća dolara za jedno vozilo.
FRANKFURT - Njemački industrijski konglomerat Siemens izvijestio je da je u tri mjeseca do kraja ožujka gotovo udvostručio dobit zahvaljujući velikom jednokratnom prihodu od prodaje udjela u nuklearnom projektu. Neto dobit porasla je tako u Siemensovom drugom fiskalnom tromjesečju za 89 posto, na 2,83 milijarde eura. Prihodi su povećani sedam posto na 17,7 milijardi eura. Takav je rezultat ostvaren ponajprije zahvaljujući prihodu u visini 1,52 milijarde eura od prodaje 34-postotnog udjela u nuklearnom projektu Areva NP, koji proizvodi i servisira nuklearne reaktore, francuskom partneru Arevi. Siemens je također izvijestio o snažnom rastu na tržištima Kine i Indije, gdje su prihodi porasli za 20 posto, te o nastavljenom oporavku u Sjedinjenim Državama ali i zaostajanju u Europi. Snažan rezultat omogućio je kompaniji da povisi prognozu za ovu godinu na 7,5 milijardi eura dobiti od neprekinutog poslovanja, s prethodno prognoziranih 5,8 milijardi.
BRUXELLES - Najveći svjetski proizvođač piva Anheuser-Busch InBev povećao je prihode i dobit u prvom tromjesečju, amortiziravši višim cijenama slabiju prodaju povezanu s nezaposlenošću u Sjedinjenim Državama i poplavama u Brazilu. Ukupne su isporuke smanjene za 0,4 posto na usporedivoj osnovi ali su prihodi povećani za 5,6 posto, na devet milijardi dolara, dok je temeljna dobit uvećana 6,5 posto, na 3,41 milijardu dolara. U drugim je regijama obujam prodaje povećan, posebice u istočnoj Europi gdje je tvrtka zabilježila oporavak u odnosu na jako slabo prvo prošlogodišnje tromjesečje, kada su trošarine na pivo u Rusiji utrostručene.
LONDON - Švicarski proizvođač cementa Holcim priopćio je da je u prvom tromjesečju 2011. ostvario nižu dobit no što su analitičari očekivali zbog viših cijena sirovina i učestalih odgoda infrastrukturnih projekata u zemljama širom svijeta. Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije umanjena je 17 posto na 753 milijuna švicarskih franaka (872 milijuna dolara), stoji u priopćenju tog drugog po veličini proizvođača cementa u svijetu. Tvrtka je ujedno u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila neto dobit u visini 10 milijuna franaka, nasuprot gubitku od 68 milijuna franaka u istome razdoblju godine ranije. Prihodi su istodobno umanjeni 1,8 posto na 4,66 milijardi franaka. "Rast građevinskih aktivnosti je ohrabrujuć, ali zasad nedovoljan da bi nadoknadio rast troškova", ističe analitičar JP Morgana Michael Morris, dodajući kako su zabilježeni znaci oporavka uslijed rasta potražnje iz SAD-a i Azije.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u srijedu na londonskom tržištu nakon što je dolar kliznuo u nestabilnoj trgovini a ulagači čekaju nove smjernice u tjednim izvješćima o zalihama u Sjedinjenim Državama. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 25 centi na 122,70 dolara. Na američkom je tržištu ostala gotovo nepromijenjena na 110,98 dolara. Cijene nafte prate kretanje dolara, ali sa suprotnim predznakom, a zelena je novčanica u srijedu oslabila 0,17 posto prema košarici valuta, što je ojačalo kupovnu moć imatelja drugih valuta, potičući potražnju za naftom. Pozornost je sada usmjerena na tjedna izvješća o zalihama u SAD-u. Američki naftni institut (API) objavio je u utorak da su zalihe sirove nafte u prošlom tjednu porasle za 3,2 milijuna barela, znatno više no što se očekivalo. Sada se čeka izvješće američke vlade, koje će biti objavljeno tijekom dana. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 118,75 dolara što znači da je bila 1,15 dolara niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske burze u srijedu je pritisnula neizvjesnost u vezi s globalnom potražnjom za sirovinama, koja je potaknula pad cijena metala i time srušila vrijednosti dionica rudarskih tvrtki. Indeks Londonske burze Ftse kliznuo je 1,0 posto, na 6.021 bod. Frankfurtski DAX bio je također na gubitku, oslabivši 0,4 posto na 7.469 bodova. Na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, kliznuvši na 4.081 bod. Rudarske tvrtke izdvajale su se među gubitnicima zbog pada cijena metala, koje su reagirale na zabrinutost u vezi sa stanjem u gospodarstvu. Rudarski je sektor u prosjeku zabilježio pad od 0,9 posto, dok su dionice Antofagaste, Rio Tinta i Xstrate bile u minusu od 1,9 do čak 6,8 posto. Naftni sektor također je bio na gubitku, pri čemu je dionica Royal Dutch Shella oslabila 1,7 posto, a British Petroleuma 1,4 posto. Među pojedinim gubitnicima isticao se njemački konglomerat Siemens, čija je dionica oslabila 1,1 posto usprkos tome što je povisio prognozu rezultata za 2011. Trgovci podsjećaju da je taj element već uračunat u cijenu njegove dionice. Pojeftinila je i dionica njemačkog osiguravateljskog diva Allianz, i to 1,3 posto, nakon što je izdao upozorenje o dobiti zbog posljedica potresa u Japanu. Tokijska je burza i dalje zatvorena zbog blagdana.
HONG KONG - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, što je posljedica jučerašnjeg pada Wall Streeta nakon niza slabih kvartalnih poslovnih izvješća kompanija, a pod najvećim je pritiskom energetski sektor zbog pada cijena nafte. Burzovni indeksi u Šangaju, Hong Kongu i Singapuru bili su u 7,30 sati u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 1,4 posto, dok se na Tokijskoj burzi zbog blagdana danas ne radi.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago pale, drugi dan zaredom, jer su slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati nekoliko kompanija izazvali sumnje u mogućnost daljnjeg rasta tržišta. Dow Jones indeks ostao je nepromijenjen na 12.807 bodova, dok je S&P 500 pao 0,34 posto, na 1.356 bodova, a Nasdaq indeks 0,78 posto, na 2.841 bod. Među najvećim je gubitnicima jučer bio i energetski sektor jer je terminska cijena nafte pala više od 2 posto. S&P indeks energetskog sektora potonuo je 2,4 posto. Nakon duljeg vremena, jučer je obujam trgovanja bio iznad prosjeka. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su zamijenile 8,3 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 7,7 milijardi. Pritom je odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 9 naprema 5.