ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u srijedu bugarskog premijera Bojka Borisova s kojim je razgovarao o bilateralnoj suradnji i hrvatskoj perspektivi ulaska u Europsku uniju, priopćeno je iz predsjednikova ureda.
Josipović je izvijestio bugarskog premijera o naporima koje Hrvatska ulaže, posebice u reformi pravosuđa, kako bi se ispunile i posljednje obveze prije završetka pregovora o članstvu u Europskoj uniji i ukazao na mnogobrojne reforme koje je trebalo, ne samo zakonodavno definirati, nego i u potpunosti primijeniti, što Hrvatska s uspjehom privodi kraju, navodi se u priopćenju. Borisov je ponovio jedinstvenu i čvrstu podršku Bugarske što skorijem ulasku Hrvatske u EU te izrazio uvjerenost kako će bugarski parlament odmah po potpisivanju pregovora o pristupanju ratificirati taj dokument, kaže se u priopćenju. Obostrano je zaključeno kako Hrvatska i Bugarska vrlo dobro i konkretno surađuju u mnogim područjima te kako su bilateralni odnosi vrlo razvijeni i kvalitetni, navodi se u priopćenju. Glede suradnje u suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije zaključeno je kako je suradnja među državama regije nužna za uspjeh te akcije i obje strane pohvalile su suradnju nadležnih institucija.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sastao se u srijedu s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim i s njime razgovarao o perspektivi da Hrvatska u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji zatvori dva ključna poglavlja, o pravosuđu i tržišnom natjecanju te do kraja lipnja tehnički dovrši pregovore, priopćeno je iz Sabora. "Bugarska će biti prva zemlja koja će ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom. To ćemo učiniti ne iz koristi nego iz čvrstog uvjerenja da su Bugarska i Hrvatska generatori stabilnosti na Balkanu. Povrh toga smatramo kako haaška presuda hrvatskim generalima ne može utjecati na ulazak Hrvatske u Europsku uniju", rekao je Borisov te dodao kako je zemljama u okruženju potreban pozitivan primjer koji će moći slijediti. Ponovio je ranije javno izneseno stajalište da se Bugarska protivi eventualnom uvođenju monitoringa za Hrvatsku te naglasio kako Hrvatska treba iskoristiti razdoblje do ulaska u članstvo Europske unije, a koje smatra "zlatnim vremenom" za provedbu reforme pravosuđa te uređenju države po mjeri Hrvatske, kaže se u saborskom priopćenju. Stabilnost i mir te promicanje zajedničkih vrijednosti na jugoistoku Europe prioriteti su hrvatske politike, potvrdio je Bebić. U pogledu suradnje na području infrastrukturnih projekata, Borisov je istaknuo kako se Bugarska pojačano okreće izgradnji autocesta te pozvao hrvatske tvrtke da se aktivnije uključe u javne natječaje, dodaje se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je predsjednika nizozemskog Senata Renea van der Lindena, s kojim je razgovarao o hrvatskom putu u Europsku uniju te o suradnji Hrvatske s drugim državama regije, priopćeno je u srijedu iz ureda predsjednika. Predsjednik nizozemskog Senata ukazao je na potrebu ubrzavanja reformi koje još predstoje kako bi se dovršio proces pregovaranja te istaknuo područje gospodarstva u kojem treba učiniti sve da se olakša put stranim ulaganjima, kaže se u priopćenju i dodaje da se nizozemski dužnosnik založio za oštar obračun s korupcijom te potpunu provedbu cjelokupnog zakonodavnog okvira u praksi. Van der Linden je izrazio zadovoljstvo rezultatima približavanja i suradnje država u regiji te se založio i za dovršetak procesa povratka izbjeglica, stoji u priopćenju. Predsjednik Josipović informirao je predsjednika nizozemskog Senata o posljednjim postignućima u provedbi programa borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te o reformi pravosuđa. Razgovaralo se i o povratku izbjeglica te o suradnji Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu. Predsjednik Josipović izrazio je očekivanje da će proces provedbe posljednjih obaveza iz pregovora biti pozitivno ocijenjen te da će Hrvatska završiti pregovore prema očekivanjima, dodaje se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor sastala se u srijedu u Banskim dvorima s predsjednikom nizozemskog Senata Reneom van der Lindenom i upoznala ga s tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, koji su u završnoj fazi, te istaknula kako je Hrvatska najzaokupljenija Poglavljem 23, o čemu je Europskoj komisiji poslala dva izvješća, priopćeno je iz hrvatske vlade. Kosor je izrazila nadu da se pregovori mogu završiti do kraja lipnja, za što postoji i snažna politička volja, navodi se u priopćenju. Poglavlje 23 posebno je zanimalo i predsjednika nizozemskog Senata, koji je naglasio veliki napredak Hrvatske, posebno u borbi protiv korupcije, stoji u priopćenju u kojem se dodaje kako je on rekao da je završetak pregovora i ulazak Hrvatske u EU izravna potpora i gospodarskom oporavku. Kosor je, prema priopćenju, zahvalila na potpori koju je Hrvatska imala do sada istaknuvši kako će završetak hrvatskih pregovora biti snažna poruka regiji jugoistočne Europe i poticaj njezinoj stabilnosti.
SOFIJA/ZAGREB - Bugarski mediji u svojim izvješćima o posjetu premijera Bojka Borisova Zagrebu u srijedu ističu i razgovore o gospodarskoj suradnji i trgovinskoj razmjeni dviju zemalja, koje su vodili ministri gospodarstva Đuro Popijač i Trajčo Trajkov, na kojima je jedna od tema bio i razvoj međunarodnog turističkog projekta "Cesta rimskih careva". U turizmu se krije veliki potencijal za razvoj bugarsko-hrvatskih gospodarskih odnosa, ocijenili su ministri Popijač i Trajkov.
"Cesta rimskih careva" je projekt međunarodnog kulturnog itinerera četiriju zemalja - Bugarske, Hrvatske, Rumunjske i Srbije. On je usredotočen na promicanje kulturne baštine iz razdoblja Rimskog carstva, uz kombiniranje s modernim praksama, kao što je 'wellness' turizam, izvijestila je Sofijska novinska agencija. U Bugarskoj, itinerer uključuje rimske putove koji su i danas u uporabi kao najvažnije prometne arterije, poput Dunava, ceste Sofija-Plovdiv-Svilengrad te panoramske ceste uz obalu Crnog mora, podsjeća bugarsko ministarstvo. Ministri Popijač i Trajkov pozdravili su rast bugarsko-hrvatske trgovine od 10 posto u 2010. godini, a. Trajkov je kazao da će ulazak Hrvatske u EU znatno pojačati trgovinsku razmjenu i ulaganja. Dvojica ministara gospodarstva suglasila su se da energetske tvrtke dviju zemalja ispitaju tehničke i financijske uvjete za izvoz električne energije iz Bugarske u Hrvatsku, navodi agencija. Trajkov i Popijač također su naglasili važnost razvoja Južnog plinskog koridora, pod pokroviteljstvom EU-a, za uvoz prirodnog plina iz Kaspijskog bazena, izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin u jugoistočnoj Europi i povezivanje elektroenergetskih mreža. Prošle je godine trgovinska razmjena Hrvatske i Bugarske iznosila 117,6 milijuna eura, 10 posto više nego u 2009.
SARAJEVO - Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine izrekao je pravomoćnu presudu od dvije i pol godine zatvora liječniku Ognjenu Šimiću zbog primanja mita, potvrdio je Hini u srijedu Šimićev sarajevski odvjetnik Nikica Gržić.
Kazao je kako je u presudi federalnog vrhovnog suda u cjelosti potvrđena presuda županijskog suda u Sarajevu iz prosinca 2010. godine, koja uključuje i kaznenu mjeru zabrane obavljanja liječničke prakse u razdoblju od pet godina nakon izvršene zatvorske kazne. "Mogu kazati da smo iznenađeni ovom presudom, jer ona nije sukladna ni kaznenoj politici ni zakonima BiH", bio je Gržićev jedini komentar. Obrana je na ročištu na vrhovnom sudu 7. travnja tražila smanjenje kazne na godinu dana s obzirom da je to standardna praksa u bosanskohercegovačkom pravosuđu u slučajevima poput Šimićevog. Sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, vrhovni će sud svoju presudu dostaviti županijskom sudu u Sarajevu a on nadležnom općinskom sudu koji će onda Šimića uputiti na izdržavanje kazne. Odvjetnik Gržić potvrdio je kako je Šimić odlučio izdržavati kaznu u BiH te kako će se odazvati sudskom pozivu. Ognjena Šimića je zbog kaznenog djela korupcije županijski sud u Rijeci 2008. godine osudio na devet godina zatvora, da bi Vrhovni sud godinu dana kasnije tu presudu preinačio osudivši pravomoćno Šimića na pet godina zatvora. Šimiću je ta kazna izrečena nakon što je sud presudio da je taj liječnik kao predstojnik odjela za kardiokirurgiju Kliničkog centra u Rijeci u razdoblju od 2001. do 2006. godine u više navrata primio mito u iznosima od pet stotina do tri tisuće eura kako bi pacijentima osigurao brži operativni zahvat.
SARAJEVO - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je u u srijedu u Sarajevu posebnu izjavu kojom je osudio nakanu vlasti Republike Srpske da organiziraju referendum čiji je cilj dovesti u pitanje opstanak suda i tužiteljstva BiH. "Odlučno odbacujemo entitetsko osporavanje državnog suda i tužiteljstva, jer su to državne institucije koje su utemeljene na ustavu i zakonima BiH", stoji među ostalim u izjavi u čijem su donošenju sudjelovale gotovo sve stranke zastupljene u federalnom parlamentu osim HDZ BiH i HDZ 1990., čiji zastupnici nisu ni nazočili sjednici. Izjavom su osuđena i sva druga osporavanja državnih tijela vlasti, a posebice ona čija su meta sigurnosne agencije. Federalni je parlament posbenom izjavom, među ostalim, podržao reformu ustava BiH kako bi se u zemlji učvrstio demokratski ustroj a konstitutivnim narodima i svima ostalima osigurala odgovarajuća zastupljenost u svim tijelima vlasti. "Odbacujemo prijedloge o teritorijalnoj organizaciji BiH zasnovanoj isključivo na etničkim načelima", stoji u izjavi čije su usvajanje potaknule stranke predvođene Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP) koje su uspostavile vlast u Federaciji BiH.
Predsjednik parlamenta RS Igor Radojičić izjavio je kako federalni parlament nema ovlasti miješati se u poslove drugog entiteta te je najavio kako će se pripreme za referendum nastaviti.
GAZA - Pokret Fatah palestinskoga predsjednika Mahmuda Abasa i njegov žestoki suparnik islamistički pokret Hamas u srijedu su postigli dogovor kojim će osnovati prijelaznu vladu nacionalnog jedinstva i ugovoriti datum općih izbora, potvrdile su obje strane. Mnoge je dužnosnike taj dogovor iznenadio zbog toga što su Fatah i Hamas duboko podijeljeni oko pitanja kako riješiti višegeneracijski sukob s Izraelom. Dogovor je postignut u Egiptu, a rezultat je niza tajnih sastanaka. "Dvije su strane parafirale sporazum. Sve su točke neslaganja prevladane", rekao je Taher Al-Nono, glasnogovornik Hamasove vlade u Gazi i dodao da će Kairo uskoro pozvati obje stane na svečano potpisivanje sporazuma.
U priopćenju, koje je prenijela egipatska novinska agencija Mena, obavještajna je služba objavila da su dogovor iznjedrili Hamasovo izaslanstvo pod vodstvom Muse Abua Marzuka i čelnik Fatahova središnjeg odbora Azam al-Ahmad.
"Konzultacije su rezultirale punim razumijevanjem u vezi sa svim točkama rasprave, pa i o prijelazom sporazumu koji bi imao specifične zadaće i odredio datum izbora", kaže se u priopćenju. Prema priopćenju, sporazum bi Egiptu omogućio da pozove sve palestinske frakcije da u idućih nekoliko dana u Kairu potpišu sporazum o nacionalnoj pomirbi. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu reagirao je na vijest iz Egipta i rekao kako se palestinski predsjednik Abas ne može nadati mirovnom sporazumu s Izraelom ako se upusti u sporazum o pomirbi s islamističkim pokretom Hamasom. "Palestinska uprava mora izabrati želi li mir s Izraelom ili mir s Hamasom. Nema mogućnosti za mir s objema stranama", rekao je Netanyahu.
DAMASK - Sirijska oporba zatražila je u srijedu od vlasti provedbu stvarnih reformi pod prijetnjom narodnom pobunom koja će režim svrgnuti s vlasti, a istodobno je i međunarodna zajednica pojačala pritisak na sirijski režim, suočen s kolektivnim ostavkama članova stranke na vlasti Baas, prenose agencije. "Snage sigurnosti uništile su vrijednosti na kojima je stasala ova država. Osuđujemo sve što se dogodilo i bez žaljenja objavljujemo svoje povlačenje iz stranke", izvijestio je jedan od tridesetak članova Baasa koji su podnijeli ostavku na članstvo. "Odnos snaga sigurnosti prema nenaoružanim građanima u regiji Banias i okolnim selima, osobito Baiji, protivan je svim ljudskim vrijednostima i sloganima stranke Baas", stoji u njihovu priopćenju. "Režim na vlasti može se sam odlučiti za promjene prema demokraciji ili će prosvjednici povesti narodnu pobunu koja će ga svrgnuti s vlasti", upozorava se u priopćenju koje je objavilo oko 150 pripadnika sirijske oporbe kojima iz sigurnosnih razloga imena nisu objavljena. "Da bi se provele korjenite političke reforme, potrebno je najprije izraditi novi ustav koji će građanima jamčiti temeljna prava i osigurati potpuno odvajanje zakonodavvnih, izvršnih i pravosudnih vlasti. Također bi trebalo ostvariti radikalnu reformu korumpiranog pravnog sustava", stoji u priopćenju opozicije.
AMAN - Sirijske snage pojačale su u srijedu pritisak na žarišta prosvjeda protiv 11-ogodišnje autoritarne vladavine predsjednika Bašara al-Asada koji se suočava sa sve glasnijim pozivima međunarodne zajednice da okonča nasilje u kojem je, po udrugama za zaštitu ljudskih prava, do sada ubijeno više od 450 osoba. Tenkovi su bili u ophodnji po gradu Deraa na jugu zemlje gdje je pobuna protiv Asada izbila prije gotovo šest tjedana, a stotine vojnika tijekom noći raspoređene su po predgrađu Damaska iz kojeg su prosvjednici pokušali u protekla dva tjedna marširati prema središtu gradu, no zaustavljenim su mecima. Snage sigurnosti okružile su i obalni grad Banias. Najmanje 30 tenkova, prema jednom očevicu, krenulo je u srijedu rano ujutro s područja jugozapadno od Damaska u blizini crte bojišnice s Izraelom na Golanskoj visoravni u smjeru koji ih može odvesti u Dumu ili Deru. Njemačka je u srijedu priopćila da snažno podupire sankcije EU protiv sirijskog vodstva a Europska komisija kazala je da su sve opcije za kaznene mjere protiv Damaska na stolu. Francuska je pozvala sirijskog veleposlanika kako bi uložila prosvjed protiv nasilja i kazala je da su isto učinile i Britanija, Španjolska, Njemačka i Italija.
WASHINGTON/ZAGREB - Bijela kuća u srijedu je objavila dulju verziju rodnog lista predsjednika Baracka Obame u pdf formatu, u nastojanju da okonča raspravu o mjestu njegova rođenja koju potiče pokret tzv. "birthera" (birth - rođenje), tvrdeći kako on nije rođen u SAD-u, a time po ustavu ne može biti predsjednik jer predsjednik države može biti samo osoba rođena u SAD-u. "Predsjednik vjeruje da odvraćanje pažnje s pitanjem njegova rodnog lista nije bilo dobro za zemlju. Ono je možda dobra politika i dobra televizija, ali je to loše za američki narod i odvlači pažnju od mnogih izazova s kojima se suočavamo kao zemlja", navodi se u priopćenju direktora za komunikacije Bijele kuće, Dana Pfeiffera.
Obama je 2008. objavio svoj rodni list u kraćoj verziji, no mnogi "birtheri" su rekli da odsutnost dulje verzije rodnog lista otvara pitanje o Havajima kao Obaminu rodnom mjestu. Bijela kuća je sve do sada ignorirala tvrdnje "birthera" i nije na njih odgovarala, no u posljednjih nekoliko tjedana, potencijalni predsjednički kandidat republikanaca Donald Trump, poveo je medijsku kampanju s kojom je pitanje mjesta Obamina rođenja ponovno izbilo u prvi plan. "Predsjednik se nada da s ovim korakom, možemo prijeći na raspravu o važnijim pitanjima za američki narod i budućnost zemlje", naglasio je Pfeiffer u priopćenju. Obama je na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući, nakon objave rodnog lista, priznao da ga je zabavljalo i zbunjivalo koliko je krupan problem postalo mjesto njegova rođenja.
WASHINGTON - Obamina administracija imenovat će generala Johna Allena, koji je zapovijedao postrojbama u Iraku, za glavnog zapovjednika snaga SAD i NATO-a u Afganistanu, izjavio je u srijedu američki dužnosnik. Allen, zamjenik zapovjednika američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), bit će imenovan novim zapovjednikom snaga u Afganistanu koje obuhvaćaju oko 140.000 pripadnika, dok američki predsjednik Barack Obama planira veliku reorganizaciju svojih vojnih i sigurnosnih čelnika, rekao je dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Očekuje se da će Obama imenovati generala Davida Petraeusa, koji vodi kampanju u Afganistanu od ljeta prošle godine, na čelo Središnje obavještajne agencije CIA-e, čiji bi direktor Leon Panetta, trebao postati novi američki ministar obrane nakon odlaska u mirovinu Roberta Gatesa.
WASHINGTON/ZAGREB - Kreatori politike američke središnje banke - Federalnih rezervi (Fed), ocijenili su u srijedu da se gospodarstvo oporavlja "umjerenim tempom", da je porast inflacije vjerojatno privremen, te se suglasili da Fed završi program otkupa državnih obveznica vrijedan 600 milijardi dolara u lipnju, kao što je planirano. "Gospodarski oporavak teče umjerenim tempom, a ukupni uvjeti na tržištu rada postupno se poboljšavaju", istaknuo je Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC) u priopćenju nakon dvodnevnog sastanka u Washingtonu. "Povećanje cijene energije i drugih roba povisili su inflaciju posljednjih mjeseci", rekao je Fed, dodajući kako očekuje da će "ti učinci biti prolazni". Fed je ostavio svoju referentnu kamatnu stopu na razini od 0.00 do 0.25 posto, koja je takva od prosinca 2008. i ponovio obećanje, koje ponavlja od ožujka 2009., da će kamatna stopa ostati "izuzetno niska" kroz "duže razdoblje". Predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke u srijedu će održati svoju prvu konferenciju za tisak na kojoj će govoriti o priopćenju FOMC-a i njegovim obnovljenim ekonomskim projekcijama, te 30-ak minuta odgovarati na pitanja novinara. To je prva konferencija za tisak jednog predsjednika Fed-a u povijesti i u SAD-u se očekuje s velikim interesom.
BERLIN - Njemačka je u srijedu upozorila na opasnost koju bi donijela eventualna "reforma" schengenskog sporazuma o slobodi kretanja u Europskoj uniji. Dan nakon što su Francuzi i Talijani od Bruxellesa zatražili da "razmotri mogućnosti privremene uspostave kontrole na unutarnjim granicama" EU-a, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle istaknuo je kako je sloboda kretanja jedno od velikih postignuća europskog kontinenta. "Ako se schengenski sustav može poboljšati, to je dobro i to treba učiniti", rekao je Westerwelle na konferenciji za novinare. "No sloboda kretanja u zemljama Europe je takav uspjeh da o njemu ne bi trebalo ponovno raspravljati", kazao je. Više desetaka tisuća stanovnika zemalja sjeverne Afrike, većinom Tunišana, zbog pobuna je pobjeglo iz svojih zemalja od siječnja naovamo te stiglo do talijanskih obala. Europska komisija u utorak je izvijestila kako namjerava ponovno definirati "iznimne okolnosti" koje bi zemljama članicama Schengena omogućile "privremenu uspostavu" kontrole na državnim granicama. Prijedloge će 4. svibnja iznijeti povjerenica za sigurnost Cecilia Malmstroem.
PARIZ - Ostaci jedne od dviju crnih kutija iz Airbusa A330 zrakoplovne tvrtke Air France koji se 2009. srušio nedaleko od brazilske obale, pronađeni su bez važnog dijela koji sadrži informacije o letu, izvijestili su u srijedu istražitelji. "Pri prvome uronu podmorskog robota Remore 6.000, koji je trajao više od 12 sati, pronađen je vanjski dio jedne crne kutije iz zrakoplova", no nedostaje unutarnji dio kutije koji obično sadrži potrebne podatke, izvijestio je Ured za istragu i analizu zadužen za tehničku istragu. "Kutija je pronađena među ostacima srušenog zrakoplova", stoji u priopćenju Ureda. "Nastavljamo istragu. Drugi uron Remore 6.000 počeo je u srijedu ujutro", izvijestili su iz Ureda, dodavši kako je akcija potrage za ostacima zrakoplova Air Francea počela u utorak. U nesreći zrakoplova na liniji AF447 Rio de Janeiro-Pariz 1. lipnja 2009. poginulo je 228 putnika i članova posade. Uzroci katastrofe do danas su ostali nerazjašnjeni, jer nisu pronađene crne kutije.
KABUL - Osmorica vojnika NATO-a u Afganistanu (ISAF) ubijena su u srijedu u pucnjavi na vojnom aerodromu u Kabulu, priopćile su međunarodne snage, u novom teškom udaru na snage NATO-a zadužene za obuku afganistanskih vojnika. U afganistanske snage sve se češće infiltriraju talibanski pobunjenici, koji tvrde da su njihovi napadači samoubojice izveli taj napad. Afganistanske snage bi trebale jamčiti sigurnost zemlje i zamijeniti NATO do kraja 2014. Pucnjava se odvijala krajem jutra unutar centra za obuku afganistanskog zrakoplovstva, koje vodi NATO u sklopu vojne zračne luke u jednom od najbolje čuvanih kompleksa u Kabulu. Pucnjava u srijedu je najkrvaviji događaj za NATO u Afganistanu nakon pada helikoptera kada je poginulo 9 američih vojnika 21. rujna na jugu zemlje.
STOCKHOLM - Ruski premijer Vladimir Putin izrazio je u srijedu zabrinutost zbog širenja NATO-a koji već obuhvatio neke bivše sovjetske republike. "Širenje infrastrukture NATO prema našim granicama izaziva zabrinutost", rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka sa švedskim premijerom Fredrikom Reinfeldtom. "NATO nije samo politički blok, on je vojni blok. Nitko nije otkazao sporazume o tome kako blok reagira na vanjske prijetnje. On je obrambena struktura", dodao je Putin. NATO se već proširio na nekadašnje sovjetske baltičke republike Latviju, Litvu i Estoniju, a i na nekadašnje članice Varšavskoga sporazuma kao što su Poljska i Češka.
RIM - Borbeni zrakoplov F-16 koji je sudjelovao u operacijama u Libiji, pao je u srijedu tijekom slijetanja u bazu Signorella na Siciliji, rekao je dužnosnik NATO-a. "Jedan F-16 je pao u bazi Signorella. Pilot se katapultirao i sada ga pregledavaju", rekao je neimenovani dužnosnik. "Zrakoplov koji nije bio na zadatku letio je iz baze Decimomannu na Sardiniji u bazu Signorella na Siciliji", precizirao je taj dužnosnik.