MOSTAR - Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić obznanio je da je ponovno dobio nalog Općinskog suda u Sarajevu o deložaciji dijela njegove rezidencije 26. svibnja, iako se vjerovalo da je taj prijepor razriješen nakon što je Vlada Federacije BiH obitelji bivšeg djelatnika Službe državne sigurnosti (SDS) Fadila Smajovića, koji je prije rata u BiH koristio te prostore, dodijelila zamjenski stan, objavili su u subotu mediji u BiH. "Činjenica je da sam kao uskrsnu čestitku dobio sudsku odluku da će 26. svibnja u 11.00 sati biti izvršena deložacija", rekao je kardinal Puljić novinarima. Dodao je da ipak očekuje mudro rješenje ovog prijepora, kazavši da je već razgovarao s predstavnicima vlasti u Federaciji BiH koji su obećali riješiti problem. "Nadam se da će se pronaći mudro rješenje", rekao je kardinal Puljić. Pozvao je da se prijepor ne zlorabi u političke svrhe u kako ne bi pridonio stvaranju ozračja napetosti i političke manipulacije. Glavni tajnik biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević rekao je kako je došlo do 'neusklađenosti' između ranijih odluka Suda u Sarajevu i vlade Federacije koja je već dodijelila zamjenski stan obitelji Fadila Smajovića koji je do rata u BiH živio u dijelu nadbiskupske rezidencije. Iako je Vrhbosanska nadbiskupija vlasnik zgrade, dio prostorija u kojima boravi kardinal ranijom odlukom suda je dodijeljen obitelji pokojnog Fadila Smajovića. Nadbiskup vrhbosanski trebao je 17. studenoga biti deložiran iz vlastite rezidencije, no tada su vlasti Federacije BiH i grada Sarajeva obećale kako će problem biti riješen dodjelom zamjenskoga stana Smajovićevoj obitelji u sarajevskom naselju Grbavici. Obitelj Smajović je nasilno useljena u zgradu Vrhbosanske nadbiskupije sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća. Nakon što su napustili Sarajevo na početku rata 1992., provjerom prostorija koje su koristili utvrđeno je da su korištene za prisluškivanje i praćenje visokih crkvenih dostojanstvenika za potrebe jugoslavenske Službe državne sigurnosti.
LJUBLJANA - Slovenija treba vladu s jakim mandatom, a do toga se može doći raspuštanjem parlamenta i sazivanjem izvanrednih izbora, izjavio je u razgovoru za mariborski dnevni list Večer od subote slovenski predsjednik Danilo Tuerk. "Raspuštanjem parlamenta i izborima može se uspostaviti novo političko stanje i doći do vlade s mandatom koji bi bio dovoljno jak da se riješe ekonomski i strukturni problemi države", rekao je Tuerk u razgovoru za mariborski list. Zbog odluke stranke umirovljenika (DESUS) da napusti vladajuću koaliciju lijevog centra koja tako ostaje bez većine u parlamentu, te zbog neizvjesnog rezultata referenduma 5. lipnja na kojemu će se odlučivati o strukturnim reformama Pahorove vlade, većina slovenskih oporbenih stranaka slaže se s Tuerkom da su potrebni prijevremeni izbori, no protiv toga je premijer Borut Pahor. Tuerk navodi i da je za sadašnje stanje u državi odgovorna i oporba koja u parlamentu i preko referenduma blokira učinkovit rad vlade i neizbježne promjene. "Parlament ne provodi u cijelosti svoju zakonodavnu funkciju nego se sazivaju referendumi, izvanrednim zasjedanjima parlamenta provocira se politička histerija, što je uz razmimoilaženja u vladajućoj koaliciji temeljni problem naše situacije i krize političke elite", rekao je Tuerk, rekavši da je Pahorova vlada u svom dosadašnjem mandatu imala i dobrih poteza, ali da je djelovala u uvjetima svjetske ekonomske krize za koju ne može u cijelosti snositi odgovornost. Tuerk se založio da se prijevremeni izbori održe na jesen, a da se u međuvremenu pažnja politike i javnosti prije referenduma u lipnju koncentrira na potrebne zakonodavne i strukturne promjene. S druge strane, najveća oporbena stranka (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, u subotu je u izjavi za javnost premijera Boruta Pahora ponovo pozvala da sazove koordinaciju svih parlamentarnih stranaka na kojoj bi se dogovorilo kako doći do izvanrednih prijevremenih izbora, ne čekajući referendum.
PNOM PEN - Najmanje jedan tajlandski vojnik ubijen je u subotu u novom sukobu između tajlandskih i kamodžanskih vojnika na granici dviju zemalja, čime je broj mrtvih na obje strane porastao na osam u dva dana, u najgorem krvoproliću otakako su Ujedinjeni narodi pozvali obje strane na primirje. Tisuće seljaka su evakuirane sa spornog graničnog područja obraslog džunglom oko hramova Ta Moan i Ta Krabey, gdje se vode sukobi. Časnik tajlandske vojske, general Thawatchai Samutsakorn je izjavio da je jedan vojnik ubijen u pucnjavi u subotu. Prema bolničkim izvorima, najmanje 13 vojnika ranjeno. Najmanje 32 vojnika na obje strane su ranjena od petka, a osam ih je ubijeno. Kambodžansko ministarstvo obrane snažno je osudilo "opetovane namjerne činove agresije" i pozvalo je Tajland da prekine s neprijateljstvom prema Kambodži kako bi se riješio granični spor. Također navodi da je "cilj tajlandskih napada preuzeti kontrolu nad kambodžanskim hramovima". Tajland tvrdi da se hramovi Ta Moan i Ta Krabey nalaze u njegovoj pojkrajini Surinu u skladu sa zemljovidom iz 1947. godine. Kambodža to ne priznaje i smatra da su hramovi na njezinom teritoriju. U veljači ove godine sukob dviju vojski oko hrama Preah Vihara trajao je četiri dana i također je poginulo nekoliko ljudi. Napetosti na pograničnom području oko Preah Viheara inače traju već desetljećima. Obje su zemlje svojatale taj drevni hram koji je Međunarodni sud pravde 1962. godine dodijelio Kambodži. Prije tri godine Preah Vihar uvršten je u popis svjetske baštine UNESCO-a, što je izazvalo oduševljenje u Kambodži i gnjev u Tajlandu. Uz to, dodatne probleme izaziva činjenica kako nekoliko zona duž granice između Kambodže i Tajlanda nije razgraničeno, što pothranjuje sporenje između dvije zemlje i oružane incidente, u kojim je između 2008. i 2009. godine bilo i nekoliko mrtvih.
DETROIT - Američki evangelistički pastor Terry Jones, koji je u ožujku u jednoj crkvi na Floridi organizirao paljenje Kurana, u petak je nakratko priveden i zadržan u zatvoru u Michiganu, jer je bez dopuštenja želio prosvjedovati ispred džamije. Mjesni sudac je pastoru Jonesu i njegovu pomoćniku Wayneu Sappu zabranio prosvjed, ocijenivši kako bi on mogao narušiti javni red i mir. Jones je rekao kako "Kuran promiče terorističke aktivnosti diljem svijeta" i pozivao se na svoje pravo na protest protiv islama i muslimana, što mu jamči 1. amandman američkog ustava. Jones i Sapp trebali su platiti novčanu kaznu u iznosu od jednog dolara po osobi, no s obzirom na to da su odbili, završili su u pritvoru na sat vremena, a potom su ipak promijenili mišljenje. Svjetska javnost upoznala je Jonesa u rujnu prošle godine, kad je uoči godišnjice napada 11. rujna zaprijetio da će spaliti Kuran, ali je na kraju ipak odustao, nakon žestoke osude predsjednika Baracka Obame, državne tajnice Hillary Clinton i međunarodne zajednice. No "obred" spaljivanja realizirao je u ožujku. Taj njegov čin je pokrenuo niz prosvjeda početkom travnja u Afganistanu, 1. travnja u Mazar i Šarifu prosvjednici su napali sjedište UN-a i pritom ubili sedam stranih njegovih djelatnika. Poginulo je i pet prosvjednika.