WASHINGTON/ZAGREB - Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju pružit će izvanrednu priliku za razvoj hrvatskog gospodarstva ako je ono bude spremno iskoristiti, reka je u Washingtonu Peter Harrold, direktor Svjetske banke (SB) za zemlje srednje Europe, uključujući i Hrvatsku. U izjavi hrvatskim novinarima u Washingtonu u sklopu proljetnog zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i SB Harrold je rekao da se jako raduju ulasku Hrvatske u EU. "To je najnevjerojatnija prilika za Hrvatsku. Njezino je gospodarstvo orijentirano prema vani i kada se pridruži Europskoj uniji, prilika za Hrvatsku bit će fantastična ako je bude spremna iskoristiti", rekao je. O završnoj fazi pristupnih pregovora RH s Bruxellesom, Harold je kazao kako "svi možemo biti optimisti da će taj dugi i iscrpljujući proces uskoro biti zaključen", što je nedavno u Zagrebu potvrdio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Ako Barroso ne zna, tko zna?", dodao je. Harrold je ocijenio da je RH učinila sjajan napredak u pregovorima, najiscrpljujući proces za svoje članstvo i više od bilo koje druge zemlje. Na skupu međunarodnih financijskih institucija sudjeluje i izaslanstvo RH, koje vode ministrica financija Martina Dalić i guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Sve zemlje regije ECA očekuju gospodarski rast u 2011., u prosjeku 4.5 posto, no visoke cijene energije i hrane istodobno mogu povećati stopu siromaštva u nekima od 29 zemalja regije, rečeno je na briefingu. RH je jedna od posljednjih ušla u ekonomsku krizu, te je tako među posljednjima i kada je u pitanju oporavak od svjetske krize, ocijenio je Harrold koji RH predviđa rast od umjerenih 1,5 posto u 2011. "Najveći ekonomski problemi za Hrvatsku su veliki proračunski deficit od preko 4 posto BDP-a i veliki državni dug... pa je veliki izazov za ekonomsko upravljanje zemljom, dok se učvršćuje oporavak, kako smanjiti deficit bez da se uspori gospodarstvo".
BEOGRAD - Više desetaka tisuća ljudi u subotu je u središtu Beograda, u organizaciji vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS), tražilo raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, a njezin je predsjednik Tomislav Nikolić objavio da od jutra štrajka glađu i žeđu te da će ustrajati sve dok vlada ne ispuni oporbene zahtjeve. Nikolić je poručio da je SNS ponudila sve moguće ustupke vlastima za raspisivanje izvanrednih izbora. No od Tadića stižu napadi i najteže optužbe, rekao je i optužio vladu da izbjegava raspisati izbore i opravdava se da bi time ugrozila proces dobijanja statusa kandidata Srbije za članstvo u Uniji. SNS su 2008., osnovali bivši članovi Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, koji su stali uz bivšeg zamjenika predsjednika SRS-a Tomislava Nikolića nakon njegova sukoba sa Šešeljem. Prema anketama to je sada najjača oporbena stranku i glavna protivnica Demokratskoj stranci, vodećoj u vladajućoj koaliciji.
ADŽDABIJA - Gadafijeve snage u subotu su ispaljivale rakete na položaje pobunjenika na pola puta od Adždabije i Brege, na istoku Libije, pri čemu je poginulo najmanje šest ljudi i 20 je ranjeno, doznaje se od medicinskog izvora. "Šest ljudi je poginulo", rekao je jedan liječnik bolnice Adždabije, kako prenose agencije. Nekoliko ozlijeđenih ima opekotine. Žestoki sukobi vodili su su u subotu poslijepodne između Gadafijevih lojalista i pobunjenika zapadno odo Adždabije gdje su pobunjenici napredovali prema Bregi iskoristivši NATO-ove napade na vladine snage.
ALŽIR - Deset alžirskih vojnika je poginulo i nekoliko je ranjeno u napadu terorističke skupine na njihovu vojnu bazu u Azazgi, istočno od Alžira, izvijestio je u subotu dnevni list El Vatan na svojoj internet stranici. Službeni izvorni nisu za sada potvrdili napad, a svjedoci navode da je poginulo 14 vojnika i jedan napadač. Pucnjava je trajala oko dva sata, precizira El Vatan. Vojna baza blizu Azazge nalazi se u području gdje je vrlo aktivna al-Kaida. Napad je izveden dva mjeseca nakon ukidanja izvanrednog stanja uvedenog 1992. radi sprečavanja islamističke pobune.
DAMASK - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad u subotu je obećao najviše za tjedan dana ukinuti zakon o izvanrednom stanju, koji je stupio na snagu 1963., te je izrazio žaljenje zbog pogibije više desetaka ljudi u proturežimskim prosvjedima. Predd novom vladom al-Asad je najavio ukidanje zakona o izvanrednom stanju što je jedan od glavnih zahtjeva prosvjednika koji traže liberalizaciju režima. Taj zakon znatno smanjuje javne slobode. Asad, koji je na vlasti od 2000., u govoru je rekao i da mu je žao zbog poginulih i ranjenih u prosvjedima protiv režima koji su počeli 15. ožujka, bez obzira je li riječ o civilima ili sigurnosnim snagama. Organizacija Amnesty International izvijestila je da je u gušenju prosvjeda dosad ubijeno najmanje 200 ljudi od kojih su većina bili žrtve sigurnosnih snaga i policajaca u civilu.
BUDIMPEŠTA - Desetak tisuća mađarskih policajaca, vatrogasaca, vojnika i carinika prosvjedovalo je u subotu protiv mjera štednje vlade desnog centra na prosvjednom skupu u Budimpešti. Fideszova vlada koja je 2010., došla na vlast dvotrećinskom parlamentarnom većinom, počela je prošlog mjeseca provoditi paket fiskalnih reforma kako bi proračunski deficit zadržala pod kontrolom. Mjere obuhvaćaju skraćenje razdoblja isplate naknade za nezaposlene, pooštravanje uvjeta za invalidske mirovine te ukidanje prijevremenog umirovljenja kako bi se smanjila potrošnja i deficit zadržao ispod razine od 3 posto BDP-a, što traži EU.
AMAN - Sedamdeset islamista uhićeno je na sjeveru Jordana, nakon žestokih prosvjeda u kojima je ozlijeđeno više desetaka osoba, uglavnom pripadnika redarstvenih snaga, izjavio u subotu je čelnik sigurnosne službe za France Presse. Osumnjičenici, članovi salafističkog pokreta (ultrakonzervativni suniti), uhićeni su u petak tijekom policijske racije u Zarki, gdje su izbili sukobi, i u obližnjem Rasifehu, nekoliko sati pošto su islamistički prosvjednici napali policiju, po istom izvoru. Socijalni i politički prosvjedi kakvi još nisu viđeni u zemlji potresaju kraljevinu već više od tri mjeseca. Salafisti zasupaju strogi oblik sunitskog islama i vjerovanja iz rane faze islama.
ZAGREB
Svjetski tisak prenio je u svojim izdanjima osuđujuće presude koju je Haški sud (ICTY) u petak izrekao hrvatskim generalima, ocjenjujući da dugogodišnje zatvorske kazne na koje su zbog ratnih zločina tijekom i nakon operacije "Oluja" osuđeni Ante Gotovina i Mladen Markač predstavljaju presudu koja inkriminira cjelokupno političko vodstvo iz tog vremena za vođenje kampanje terora kako bi se zemlja riješila srpske manjine. "Hrvatski zapovjednici koji su 90-ih vodili rat protiv Srba osuđeni su na dugogodišnje zatvorske kazne u presudi koja inkriminira cijelo političko vodstvo Zagreba iz tog vremena za vođenje kampanje terora, bombardiranja i ubijanja čiji je cilj bio da se zemlja riješi svoje velike srpske manjine", piše britanski Guardian. Nekadašnji dopisnik tog britanskog dnevnika s prostora bivše Jugoslavije za vrijeme rata Ian Traynor tu "najosuđujuću presudu ponašanja Hrvatske tijekom rata od 1991-95", vidi kao svojevrsnu "prekretnicu". Traynor smatra da su suci raspravnog vijeća otišli i dalje od proglašavanja dvojice generala krivim, presuđujući da je "režim pokojnog predsjednika Franje Tuđmana planirao kampanju sustavnog nasilja kako bi jugozapadni dio Hrvatske ispraznio od svoje srpske manjine i u to područje ponovo naselio Hrvate". "Rezultat (presude) predstavlja katastrofu za Hrvatsku i trijumfalnu zadovoljštinu za Srbiju. Hrvatima je rečeno da je odlučujuća pobjeda u ratu, koja je zapečatila stvaranje neovisne države, bila ratni zločin", čita se iz pera Iana Traynora. Američki New York Times (NYT) također ocjenjuje da je odluka tročlanog sudskog vijeća UN-ovog suda u Den Haagu o krivnji hrvatskih generala "u stvari indirektna presuda pokojnom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu" protiv kojeg su haški istražitelji namjeravali podići optužnicu.
MOSTAR - Molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća u mjestu Trusini kod Konjica u subotu je obilježena 18. godišnjica od zločina kojega su nad 22 Hrvata počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH koji se dogodio istoga dana kada su u Ahmićima kod Viteza pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane ubili 116 Bošnjaka. Misu zadušnicu u Trusini predvodio je fra Mirko Majdandžić koji je pozvao vjernike na praštanje, izgradnju suživota kazavši da se ne trebaju zaboraviti žrtve zločina. Vijence su na spomen obilježje u Trusini položila brojna izaslanstva hrvatskih političkih dužnosnika i stradalničkih udruga.