ZAGREB - Britanski ministar pravosuđa Kenneth Clarke izjavio je u srijedu u Zagrebu da je impresioniran pravosudnim reformama provedenima u Hrvatskoj te da će se uskoro odlučivati o tome jesu li one nepovratno zaživjele i je li došlo vrijeme da RH postane članicom Europske unije. "Vrlo sam impresioniran programom reformi pravosuđa... koje su provedene u Hrvatskoj posljednjih godina sa, siguran sam, širokom potporom i konsenzusom u parlamentu i u hrvatskoj javnosti", rekao je Clarke u izjavi za novinare nakon sastanka s hrvatskim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem. "Britanska vlada, kao i drugi prijatelji Hrvatske, uskoro će odlučivati jesu li.... promjene postale nepovratne i trajne, jesu li postale sastavni dio života u RH i je li došlo vrijeme da Hrvatska postane članicom EU-a", kazao je."Republika Hrvatska je izvršila korjenite promjene i korjenite reforme. Mi smo toliko duboko ušli u reforme da više zapravo nema povratka na staro, niti mi taj povratak želimo. Naša je želja urediti pravosudni sustav u Hrvatskoj da funkcionira na zadovoljstvo naših građana i svih poslovnih subjekata", istaknuo je Bošnjaković. Clarke je također rekao da britanska vlada snažno zagovara proširenje EU-a te da se nada da će ona kraju obuhvatiti sve demokratske zemlje zapadnog Balkana.
ZAGREB - Hrvatski je cilj završetak pregovora s EU-om do kraja lipnja, poručila je premijerka Jadranka Kosor britanskom ministru pravosuđa Kennethu Clarkeu na sastanku u srijedu u Banskim dvorima, te ga izvijestila o svim aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se to ostvarilo, priopćeno je iz vlade.Premijerka je potanko izvijestila ministra Clarkea o napretku postignutom u brojnim reformskim zahvatima kao što su jačanje i neovisnost pravosudnih institucija, izmjena zakonodavstava, izmjena Ustava, o čemu se i Europska komisija pozitivno očitovala u svom izvješću. Poseban je naglasak stavila na rezultate u borbi protiv korupcije i učvršćivanju temelja pravne države. Ministar Clarke raspitivao se o pojedinostima u izmjeni zakonodavstva s čim je u otvorenom razgovoru s predsjednicom vlade i upoznat, kaže se u priopćenju. Kosor je također istaknula važnost završetka hrvatskih pristupnih pregovora za europske perspektive jugoistočne Europe. Time bi osnažile reformske snage u susjednim državama, što je od presudne važnosti za nastavak procesa proširenja EU. Clarke je istaknuo kako iznimno cijeni napredak koji je Hrvatska ostvarila u pregovorima s EU te naglasio kako je želio doći u Zagreb i osobno sudjelovati u razgovorima o ispunjavanju kriterija za zatvaranje Poglavlja 23.
ZAGREB - Europski parlament podupire završetak hrvatskih pristupnih pregovora u prvoj polovici ove godine, a eventualna odgoda završetka mogla bi dovesti do porasta euroskepticizma u Hrvatskoj, izjavio je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić. Bebić se prije početka zajedničkog parlamentarnog sastanka na temu "Zapadni Balkan - prema integriranijoj Europi", sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyem Buzekom. "Buzek je rekao da će Europski parlament učiniti sve da Hrvatska zaključi pregovore, a i u parlamentarnoj rezoluciji istaknuto je da je moguće završiti pregovore do kraja lipnja", rekao je Bebić. Bebić je dodao da se Buzek zanimao za referendum u Hrvatskoj o pristupanju Europskoj uniji. "Iznio sam naša stajališta da će se referendum moći provesti nakon zaključenja pristupnog sporazuma i nadu da ćemo osigurati potporu hrvatske javnosti. Ako, iz nekih razloga koji javnosti nisu posve jasni, dođe do odgode završetka pregovora, nismo sigurno da to neće dovesti do porasta broja euroskeptika. Nadamo se da do toga neće doći", rekao je Bebić. Upitan bi li presuda trojici hrvatskih generala, Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, koja se očekuje u petak u Haagu, mogla utjecati na završetak pregovora, Bebić je rekao kako želi da na to utječe samo ispunjavanje mjerila, a eventualna reakcija hrvatske javnosti mogla bi se vidjeti na referendumu. Na dvodnevnoj konferenciji, koju organiziraju EP i mađarski parlament, sudjeluju zastupnici Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu i parlamentima zemalja članica. Glavna tema konferencije "Zapadni Balkan - prema integriranijoj Europi" je suradnja u području slob
ZAGREB - U Europskoj uniji još nije donesena odluka o završetku pristupnih pregovora s Hrvatskom u lipnju i to se ne može ni očekivati dok se ne ispune svi preduvjeti, u prvom redu u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, kazala je u srijedu u Zagrebu predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji Vesna Pusić, istaknuvši ipak kako smatra da je to moguće ostvariti. Vesna Pusić boravila je ovaj tjedan s izaslanstvom Hrvatskog sabora u radnom posjetu Berlinu na poziv njemačke vlade kako bi njemačke partnere izvijestila o tom što Hrvatska čini kako bi završila pregovore o pristupanju Europskoj uniji u lipnju. U izaslanstvu su bili potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorad Pupovac i voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU Marija Pejčinović-Burić. Razgovori u Berlinu, "po mom mišljenju, ukazuju da zaista još nije donesena odluka o tome hoće li europske zemlje i europske institucije odlučiti da se pregovori s nama zaključe u lipnju", kazala je Pusić u izjavi za novinare. "Naravno da ne možemo očekivati pozitivnu odluku ukoliko nisu ispunjena mjerila za zatvaranje poglavlja, u prvom redu poglavlja Pravosuđe i temeljna prava. Spominju se i neka pitanja u poglavlju Tržišno natjecanje, no poglavlje Pravosuđe i temeljna prava ključna je tema", kazala je.
ZAGREB - Hrvatska radi na ispunjavanju mjerila i provođenju reformi iz poglavlja 23 kako bi završila pregovore u lipnju, a uz to radi i na diplomatskom planu kako bi informirala kolege iz Europske unije o svemu što se čini u cilju dovršetka pregovora u lipnju, rekao je u srijedu u Zagrebu potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković pred sastanak s veleposlanicima zemalja članica EU-a. "Današnji sastanak .. nastavak je onoga što smo započeli prije tri tjedna kada smo na taj izravan način počeli informirati predstavnike zemalja članica o napretku u poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), o svemu što hrvatska vlada poduzima kako bi ispunila mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i naravno kroz to završila pregovore u lipnju", rekao je ministar Jandroković u zajedničkoj izjavi novinarima s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem prije sastanka s veleposlanicima. Dodao je da osim tih "domaćih zadaća - ispunjavanja mjerila i provođenja reformi", Hrvatska radi i na diplomatskom planu. "Upravo nakon sastanka ja odlazim u Berlin na sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a. Bit će tamo naravno i puno kolega iz EU-a s kojima ću isto tako razgovarati o završetku pregovora", rekao je. Podsjetio je da se u utorak održava međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj će Hrvatska, kako je rekao, zatvoriti još dva poglavlja pristupnih pregovora - Poljoprivreda i ruralni razvoj i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenta.
ZAGREB - Neodmjerene izjave političara u pogledu presude Haaškog suda protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, koja će biti objavljena u petak, neprihvatljive su, kazala je u srijedu u Zagrebu Vesna Pusić, istaknuvši da presuda još neće biti pravomoćna i upozorivši da će reakcije u Hrvatskoj biti pod povećalom Europe. "Po mom mišljenju, neodmjerene izjave političara apsolutno su neprihvatljive", kazala je Pusić u izjavi za novinare u povodu predstojeće presude Haaškog suda (ICTY) protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. "Što se reakcija javnosti tiče, svatko reagira u skladu sa svojom procjenom, ali političari imaju drugu vrstu odgovornosti", dodala je. Pusić je istaknula da će presuda Haaškog suda, koja će biti objavljena u petak, biti nepravomoćna. "Što god Sud rekao 15. travnja, to će biti presuda na koju će se bilo jedna bilo druga strana žaliti i taj će proces trajati još neko vrijeme", objasnila je. Pusić je upozorila da će reakcije u Hrvatskoj na tu presudu biti pod povećalom Europe.
ZAGREB - Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom zatražila je od sudskog vijeća da izda hitni nalog Tajništvu suda kojim će se za potrebe obrane na izricanju presude u petak osigurati uobičajenih 18 mjesta u sudnici umjesto manjeg broja koji je sada predviđen, objavio je u srijedu Haaški sud. "Obrana generala Ante Gotovine traži od sudskog vijeća, na hitnoj osnovi, da se izda nalog tajništvu kojim će se narediti da se obrani osigura isti broj mjesta u sudnici kao što je uobičajeno, a to je 18 mjesta", navodi se u podnesku od utorka u kojem se objašnjava da je Tajništvo jednostrano i bez objašnjenja odlučilo smanjiti broj mjesta u dijelu dvorane rezerviranom za obranu na 12 sjedala. U podnesku se ističe da bi pravnici i suradnici koji su radili na predmetu trebali imati priliku biti na presudi koja je kulminacija njihova višegodišnjeg rada na slučaju Gotovina. U podnesku se navodi da je Tajništvo obrani objasnilo da je odluku o smanjenju broja mjesta donijelo na temelju preporuka službe sigurnosti Haaškoga suda. Haaški sud objavit će u petak u 11 sati presudu u predmetu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača optuženih za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom i nakon Oluje.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u srijedu na sjednici vlade u Parizu da je njegova zemlja "izvršila svoju zadaću što se tiče demokracije i mira u Obali Bjelokosti" te da je uvijek djelovala "po nalogu Ujedinjenih naroda", rekao je vladin glasnogovornik Francois Baroin. "Francuske snage su djelovale na zahtjev UN-a i pomagale su plavim kacigama u okviru mandata koji je utvrdilo UN-ovo Vijeće sigurnosti. One su djelovale jer je trebalo zaštititi civile u sve težim sigurnosnim i humanitarnim prilikama", dodao je Baroin. "Sigurnost naših državljana bila je glavna zadaća naših snaga tijekom cijele krize. Vlada čestita francuskim vojnicima u Obali Bjelokosti na stručnosti, oni su ispunili svoju zadaću ozbiljno, uspješno i odmjereno. Predsjednik Republike je istaknuo da na to možemo biti ponosni", zaključio je. Francuske snage intervenirale su u ponedjeljak u Abidjanu kao potora snagama odanim predsjedniku Obale Bjelokosti Alassaneu Ouattari, u operaciji u kojoj je uhićen bivši predsjednik Laurent Gbagbo koji nije htio priznati poraz na predsjedničkim izborima u studenome. Intervenciju su kritizirali Gbagbovi pristaše i neki oporbeni predstavnici u Francuskoj koji su osudili upletanje Pariza.
MINSK - Osumnjičenici za napad u podzemnoj željeznici u Minsku priznali su krivnju za taj i još dva napada, rekao je u srijedu bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, dodavši kako je naredio ispitivanje i bjeloruskih oporbenih političara. "Osumnjičeni su priznali sudjelovanje, ne samo za napad u podzemnoj željeznici, već i za napade na dan neovisnosti 2008. u Minsku i 2005. u Vitebsku", rekao je Lukašenko na državnoj televiziji. U napadu bombom na postaju podzemne željeznice u Minsku u ponedjeljak poginulo je 12 ljudi, a 150 ih je ranjeno. Lukašenko je snagama sigurnosti čestitao na odlično obavljenom poslu u traganju za počiniteljima.
Objavio je također kako je naredio da se od oporbenih političkih dužnosnika uzmu iskazi. "Tražimo još suučesnike i naredbodavce. Petokolonaši bi nam mogli pokazati svoje karte i reći tko im je zapovjednik", rekao je. Lukašenko je nekoliko puta u prošlosti spominjao "petu kolonu", a pod tim terminom podrazumijeva urotu oporbe i zapada koja je uperena protiv njega. Ranije tijekom dana bjelorusko tužiteljstvo je obznanilo da je uhitilo dvije osobe osumnjičene za atentat u podzemnoj željeznici u Minsku i naglasilo da se radi o bjeloruskim državljanima.