"Kao što smo pozvali vjernike da mole i poste za pravednu odluku, apeliramo na hrvatske građane da po objavljivanju presude zadrže mir i dostojanstvo", stoji u izjavi koju je predstavio tajnik Komisije HBK Gordan Črpić.
Komisija HBK ističe kako je na izjavu potaknuta događajima koji slijede za nekoliko dana, a to su najavljene presude hrvatskim generalima koji su oslobodili Hrvatsku od srpske agresije u osloboditeljskom ratu, a koji bi mogli imati nesagledive posljedice za našu zemlju i njezinu budućnost i koji bi mogli povrijediti pravdu i stoga dugoročno ugroziti mir.
Predsjednik Komisije HBK, sisački biskup, mons. Vlado Košić je na konferenciji za novinare u Tajništvu HBK na upit hoće li
"Iustitia et pax" objaviti novu izjavu za javnost nakon presude generalima, odgovorio kako o tome zasad nisu donijeli stajalište. "Vidjet ćemo", kratko je odgovorio. Podsjetio kako su ranije dali dvije izjave na tu temu i to 2005. te povodom presude zločincu Šljivančaninu.
"Hrvatski je narod očekivao da će spomenuti Sud ad hoc (ICTY) sa sjedištem u Haagu u svom djelovanju poći od činjenice da je Hrvatska bila napadnuta, razorena, okupirana te da su nad njezinim građanima od strane Srbije počinjeni ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i zločini genocida za što će počinitelji biti kažnjeni", napominje u izjavi Komisija HBK.
Navodi i probleme na koje, po njezinu mišljenju, sud u Haagu nije uspio primjereno odgovoriti. "Sud u Haagu nije adekvatno vrednovao činjenicu da je Hrvatska bila žrtva srpske agresije", stoji u izjavi Komisije HBK. Sudu zamjera i što se za počinjene zločine na našem području sudi samo pripadnicima autohtonih naroda koji tu žive, a unaprijed se, kaže, aboliralo pripadnike drugih naroda koji su također nosili na ovom području u vrijeme ratnih djelovanja bilo političku bilo vojnu odgovornost.
"Iustitia et pax" smatra i da je sud uspostavio kriterije koji ne vrijede univerzalno, već partikularno i parcijalno.
"Tako se dogodilo da u 21. stoljeću, pod okriljem Vijeća sigurnosti UN-a imamo instituciju u kojoj veliki sude malima po
kriterijima koji ne vrijede za velike. Kada bi se kriteriji ovog suda primijenili na generale i političare naroda sudaca i tužitelja u procesu, mnogi bi generali i političari tih naroda bili optuženi po zapovjednoj odgovornosti, za prekomjerno granatiranje, neselektivno granatiranje, udruženi zločinački pothvati..", navodi u izjavi komisija HBK i pita nije li to opasan pravni presedan i ne otvara li prostor za opasno širenje novih nepravdi u svijetu.
Iz Komisije HBK smatraju da bi bilo nepravedno zbog svega prozivati cijeli Tribunal te upozoravaju da je haaško tužiteljstvo radilo prema "čudnim kriterijima i metodama" i spornim ocjenjuju to što tužitelju Vijeće sigurnosti daje neviđenu političku snagu. "I Vijeće sigurnosti i EU svoje bitne političke odluke o Hrvatskoj temelje na izvješćima glavnog haškog tužitelja, a ne predsjednika suda ili na odlukama sudskog vijeća. U tom smislu sud za bivšu Jugoslaviju je svjetski presedan", navodi u izjavi Komisija HBK.
Podsjeća i na greške s hrvatske strane i pita se koliko je bilo razboritosti u odluci da se u travnju 2000. godine donese Deklaracija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, čime se tužiteljstvu dala nadležnost nad oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja, a upozorava i na, kako navodi, selektivno i protuzakonito dostavljanje dokumentacije tužiteljstvu, a posebno se, dodaje, to odnosi na "predsjedničke" transkripte. "Podsjećamo da su upravo ti transkripti, onako neprecizni i nedorečeni, tužiteljeva pravna platforma za podizanje optužnice za tzv. 'zločinački pothvat' u više predmeta pred haaškim sudom", navode.
"Iustitia et pax" smatra da bi sudsko vijeće, da bi Sud mogao donijeti pravednu presudu, trebalo prilikom donošenja presude, uz sve predočene činjenice, voditi računa o tome da za državnu politiku agresije i okupacije Hrvatske te BiH nije podignuta nikakva optužnica, dok za odluku da se oslobodi okupirani hrvatski teritorij jest. Trebalo bi voditi računa i o pravu i obvezi Hrvatske da oslobodi svoj okupirani teritorij te o pravu i obvezi Hrvatske da pomogne ugroženom bošnjačkom i hrvatskom narodu da nakon Srebrenice ne doživi još jedan genocid u Bihaću. Također, da nitko pravedan ne može poreći da su i s hrvatske strane počinjeni pojedinačni zločini, no da bi trebalo procesuirati i osuditi prave počinitelje, a ne birati osumnjičenike po političkom ključu, stoji u izjavi.
Iz Komisije HBK podsjećaju i na moto pontifikata pape Pija XII "Pravda je novo ime mira" nakon Drugog svjetskog rata te na kasnije crkveno učiteljstvo u promicanju kulture mira koje je naglašavalo važnost razvoja, solidarnosti, ljubavi i istine te ističu kako je svaka od spomenutih pretpostavki mira bitna i da će, ukoliko izostane u značajnoj mjeri, mir biti teško održiv.
"U tom smislu i mi želimo dati svoj prilog promicanju pravde kao elementarnog oblika mogućnosti mira među ljudima i narodima, kako u ovom dijelu Europe, prečesto zahvaćenom ratovima i nasiljem, tako i na uspostavi pravednosti i kulture mira u cijeloj suvremenoj Europi i u cijelom svijetu", stoji u izjavi Komisije HBK "Iustitita et pax".
Na konferenciji za novinare, član Komisije "Iustitita et pax" Tonči Matulić je naglasio da pravda koja nije jednaka za sve - nije pravda te pozvao sve političke elite u Hrvatskoj na konsenzus oko vrijednosti i dostojanstva Domovinskog rata, a član Neven Šimac je napomenuo kako se još uvijek možemo i trebamo nadati da će pravda biti izrečena pred tim sudom, ali i da treba znati da je rizik kolektiviziranja stalno tu.