Kako je najavljeno iz haaškog tužiteljstva, riječ je o redovitom Brammertzovu posjetu Bosni i Hercegovini uoči podnošenja šestomjesečnog izvješća Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o suradnji zemalja u okružju sa ICTY-jem planiranog za početak lipnja.
Po dolasku u Sarajevo Brammertza su primili članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine a nakon sastanka održanog iza zatvorenih vrata priopćeno je kako su članovi bosanskohercegovačkog državnog vrha ocijenili da je suradnja između njihove zemlje i Haaškog suda dobra, te da treba biti nastavljena. Istaknuli su kako pružaju punu potporu radu ICTY-a.
Tužitelj Brammertz potvrdio je pak ocjenu o pozitivnoj suradnji sa BiH.
Kazao je da kako uredi trojice časnika za vezu iz BiH s Haaškim sudom odgovaraju na sve postavljene zahtjeve tužiteljstva te je dodao kako za BiH suradnja Haaškim tribunalom više nije izazov ali kako bi više suradnje u procesuiranju ratnih zločina trebalo na unutarnjem planu i sa susjednim zemljama. Brammertz je također istaknuo kako je za Haaško tužiteljstvo od iznimnog značaja privođenje pravdi preostale dvojice bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
I u svom posljednjem izvješću podnesenom Vijeću sigurnosti u prosincu 2010. godine Brammertz je ocijenio zadovoljavajućom suradnju tijela vlasti u BiH s haaškim tužiteljstvom, no uz naznaku kako bi valjalo poduzeti više napora u razbijanju mreža koje pružaju potporu preostalim bjeguncima od pravde a prije svega Ratku Mladiću.
Kako se očekuje, Brammertz će o suradnji s tužiteljstvom ICTY-ja razgovarati i s predstavnicima pravosudne vlasti u BiH a primit će i predstavnike udruga koje okupljaju civilne žrtve rata i članove obitelji poginulih i nestalih.
Brammertzov dolazak u Sarajevo slijedio je u trenutku kada je u tom gradu održana konferencije o naslijeđu ICTY-a i učinku rada tog suda na zemlje u susjedstvu, što su je organizirali centri za ljudska prava iz Beograda i Sarajeva.
U ime ICTY-ja, sudac Bakone Moloto je kao iznimno važnu iznio ocjenu kako je njegovim djelovanjem pokazana jasna odlučnost da se svi sudionici brutalnih ratnih zločina izvedu pred lice pravde, bez obzira na njihovu poziciju ili nacionalnu pripadnost.
"O tome najbolje svjedoči arhiv od gotovo dvadeset milijuna stranica različiih dokumenata koji su u službi istine i najbolja brana manipulacijama", kazao je sudac Moloto, naznačujući kako će taj arhiv po okončanju rada ICTY-ja biti predan posebnom mehanizmu koji će utemeljiti UN.
Glavni tužitelj tužiteljstva BiH Milorad Barašin izjavio je ovom prigodom kako bi bilo najbolje kada bi arhiv ICTY-ja bio smješten u BiH, no ukoliko to nije moguće važno je da prikupljeni dokumenti ostanu na raspolaganju pravosudnim tijelima radi procesuiranja počinjenih zločina.