REYKJAVIK
Islandski birači počeli su u subotu glasovati na referendumu o povratu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, nastalog nakon stečaja islandske banke Icesave, a prema anketama uoči glasovanja čini se da će Islanđani ponovno odbaciti sporazum o vraćanju duga, prenose agencije. Na referendumu se glasuje o financijskom ugovoru kojim se islandska vlada obvezala isplatiti oko 3,9 milijarda eura Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, jer su one obeštetile 340.000 štediša iz svojih zemalja nakon stečaja islandske banke Icesave u listopadu 2008. Riječ je o drugom referendumu o tom pitanju pošto su u ožujku prošle godine Islanđani s više od 90 posto glasova odbacili nešto nepovoljniji sporazum o vraćanju duga. Nakon tog odbijanja donesen je novi zakon i parlamentarni zastupnici su za njega glasovali, no u veljači ga je na opće iznenađenje islandski predsjednik Olafur Grimsson odbio potpisati i odlučio o njemu raspisati referendum. Ankete uoči glasovanja pokazuju da se između 52 i 57 posto Islanđana protivi sporazumu. Odbacivanje sporazuma o povratu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj moglo bi ugroziti pristupanje Islanda Europskoj uniji.
LAGOS
Stanovnici Nigerije izašli su u subotu na parlamentarne izbore uz snažne mjere sigurnosti uvedene nakon smrtonosnog bombaškog napada u kojemu je ubijeno najmanje deset ljudi nekoliko sati prije otvaranja birališta. Vojnici su postavili zapreke na glavne ceste u gradu Lagosu dok je policija raspoređena na biralištima. Mjere sigurnosti su pojačane u petak kasno navečer nakon bombaškog napada u uredu Neovisnog nacionalnog izbornog povjerenstva (INEC) u Seluji, na rubu prijestolnice Abuje. Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za taj napad. Nakon parlamentarnih izbora, koji su bili odgođeni prošle subote zbog organizacijskih teškoća, uslijedit će još važniji predsjednički izbori 16. travnja, dok će se izbori za guvernere u 36 država ove najnapučenije afričke zemlje i najveće afričke izvoznice nafte održati 26. travnja. Na parlamentarnim izborima vladajuća Narodna demokratska stranka (PDP) trebala bi zadržati većinu u saveznom parlamentu, ali i izgubiti neke regije. PDP sada ima više od tri četvrtine parlamentarnih mjesta i kontrolira 27 od 36 nigerijskih država.
KAIRO
Nakon sukoba sa snagama sigurnosti u petak, stotine Egipćana nastavile su u subotu prosvjedovati na glavnom kairskom trgu Tahriru tražeći suđenje svrgnutom predsjedniku Hosniju Mubaraku te odlazak vojnog čelnika. Prosvjednici su zapalili vojni autobus i civilni kamion na središnjem trgu u Kairu, na kojemu se vide tragovi sukoba prosvjednika i vojnika koji su ih u petak pokušali suzavcem i palicama otjerati s trga. U subotu ujutro je nekoliko stotina osoba bilo još uvijek okupljeno zahtijevajući odlazak vojnog zapovjednika, maršala Mohameda Tantavija. Vojna policija rasporedila je žičanu ogradu oko okupljenih te je tlo bilo prekriveno kamenjem što svjedoči o žestokim sukobima. Neki prosvjednici bili su naoružani toljagama te su mjestimično bili vidljivi tragovi krvi. Prosvjednici su objavili kako žele ostati na trgu dok god na položaju bude maršal Tantavi koji predvodi Vrhovno vijeće oružanih snaga (CSFA) i de facto je šef egipatske države.
TOKIO
Japan će nastaviti ispuštati radioaktivnu vodu u more iz oštećene nuklearke do nedjelje, dan kasnije nego što je prvotno planirano, priopćila je japanska agencija za nuklearnu sigurnost. Ta je objava uslijedila dan nakon što je Kina izrazila zabrinutost zbog ispuštanja zagađene vode iz nuklearke Fukushima Daiichi, jako oštećene u potresu i tsunamiju koji su pogodili Japan prošlog mjeseca. "Radimo na ispumpavanju vode... vjerojatno ćemo završiti sutra", rekao je u subotu novinarima Hidehiko Nishiyama, zamjenik direktora japanske Agencije za nuklearnu i industrijsku sigurnost. Nuklearni operator Tokyo Electric Power (TEPCO) ranije je priopćio kako očekuje da će se ispuštanje zagađene vode u more zvaršiti u subotu, ali je te planove poremetio snažan potres u četvrtak. TEPCO pokušava obuzdati najgoru nuklearnu krizu od Černobila 1986. Inženjeri kažu da su daleko od toga da stave pod kontrolu oštećene reaktore te da bi mogli biti potrebni mjeseci za njihovo stabiliziranje.
ABIDJAN
U komercijalnoj prijestolnici Obale Bjelokosti Abidjanu jutro protječe mirno, pa i u četvrtima Cocody i Plateau gdje se nalaze rezidencija i palača dosadašnjeg predsjednika Laurenta Gbagba, rekli su stanovnici Abidjana u subotu, dan nakon sukoba Gbagbovih postrojba sa snagama odanim novom predsjedniku Allasaneu Ouattari kojega priznaje međunarodna zajednica. "Jutro je mirno", kazao je stanovnik Cocodyja dodajući, međutim, da će se "sukobi možda nastaviti popodne" u toj četvrti na sjeveru Abidjana gdje se nalazi predsjednička rezidencija u kojoj se utaborio Gbagbo, sjedište televizije (RTI), te policijska škola. Po riječima stanovnika četvrti Plateau, u središtu Abidjana, gdje se nalazi predsjednička palača pod nadzorom postrojbi vjernih Laurentu Gbagbu, "jutros nije bilo pucnjave". Vidimo kako ljudi izlaze iz zgrada kako bi išli prema sigurnijem južnom dijelu grada, rekao je jedan stanovnik. "Bili su opkoljeni, sada nastoje napustiti Plateau nakon što su čekali da se stanje smiri", dodao je. Žestoki sukobi odvijali su se tijekom cijelog tjedna u toj četvrti, što je natjeralo stanovnike da ne izlaze iz kuća.
SARAJEVO
Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) nastavit će odlučno djelovati i neće dopustiti osporavanje Daytonskog sporazuma niti raspad BiH, izjavio je visoki predstavnik Valentin Inzko dodajući kako je napredak te zemlje ipak u rukama njenih političara jer to nije nešto što međunarodna zajednica može nametnuti. U intervjuu koji je u subotu objavio sarajevski "Dnevni avaz" Inzko je kazao kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik očigledno veoma zainteresiran vidjeti što brže zatvaranje OHR-a i smanjenje uloge međunarodne zajednice no ta njegova želja se neće ispuniti sve dok traje sadašnje stanje. "Dodikove aktivnosti na osporavanju državnih institucija i vladavine prava te blokiranje napretka (u provedbi reformi) doprinose daljoj prisutnosti OHR-a i Vijeća za provedbu mira (PIC) u zemlji", kazao je Inzko ističući kako je i Europska unija također shvatila kako su potrebne "posebne mjere" da bi se odgovorilo na "posebne izazove" koji postoje u BiH.
TOKIO
Najmanje 82 djece ostalo je siročad nakon potresa i tsunamija koji su opustošili sjeveroistok Japana 11. ožujka, ali ta bi se brojka mogla još povećati, prema službenom istraživanju. Novinska agencija Jiji koja u subotu citira tu preliminarnu studiju vlade, ističe da ta brojka već premašuje 68 siročadi zabilježenih nakon potresa u Kobeu 1995. U toj prirodnoj katastrofi poginulo je 6400 osoba dok još uvijek privremeni podaci o potresu i tsunamiju u Tohokuu, na sjeveroistoku, govore o gotovo 28.000 mrtvih i nestalih. Od 82 djece koja su izgubila roditelje, 44 je iz prefekture Iwate, 30 iz Miyagija te osam iz prefekture Fukushima. Ministarstvo zdravstva strahuje da će se ta brojka povećati kad se potraga proširi na izoliranija područja.