"Zajedničko stajalište svih 27 zemalja članica EU je da hrvatski jezik postane službeni jezik EU", kazao je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković na skupu u Matici hrvatskoj dodajući da je odredba o jezičnom režimu u poglavlju 34 jasna i ne ostavlja nikakve dileme.
"Korištenje hrvatskog jezika u institucijama najbolje će se vidjeli u Europskom parlamentu", dodao je i napomenuo da većina zastupnika ondje govori na svom materinjem jeziku.
Jezikoslovac, akademik Radoslav Katičić ustvrdio je kako hrvatski jezik jest priznat, ali da postoje "jake snage" koje žele da kad se govori srpski to vrijedi kao hrvatski. Još mi je loše u želucu od dužnosnice Haškog suda koja je govorila srpski - ne zato što bi jezik bio loš, nego zato što je tu bio zahtjev da taj jezik prihvatim kao svoj, a to ne mogu dok sam živ, kazao je.
Katičić je ustvrdio da hrvatski i drugi slavenski jezici, poput srpskog, jesu srodni i razumljivi - iako ne uvijek i u svemu - i tumač uglavnom nije potreban pa se zato nekima čini da bi to trebalo uzimati kao jedan te isti jezik razlučen na varijante upozorivši da bi se moglo desiti da hrvatski jezik postane samo varijanta koja nema vrijednosti niti iziskuje obzire. "A to je nasilje", dodaje.
Diplomatima je poručio da treba inzistirati na ustavnom statusu hrvatskog jezika. "Tu nema mjesta pragmatičnoj elastičnosti i treba biti do kraja načelan kada je riječ o tome da se poštuju kulturni identiteti", dodao je.
Čelnica Odjela za prevođenje pravne stečevine EU-a Miljenka Prohaska Kragović kazala je da se prevoditelji susreću s velikim količinama dokumenata europske pravne stečevine koje moraju prevesti na hrvatski i hrvatskih zakona na engleski, pa moraju dobro svladati pravnu i, u našim zakonima, neujednačenu terminologiju pa su se usko specijalizirali za pojedina poglavlja. "Riječ je o više od 107.000 stranica, a to je najveći prevoditeljski pothvat u Hrvatskoj koji je bio i koji će biti", kazala je.
Akademik August Kovačec je upozorio da nitko ne vodi brigu kakav je hrvatski jeziku u školi i u medijima. "Baš je briga austrijskog tajkuna kakav je hrvatski u njegovim novinama ili njemačkog tajkuna za jezik na njegovoj TV u Hrvatskoj", kazao je i dodao kako u EU ne vjeruje, a u hrvatske vlasti se ne pouzdaje. "Volio bih biti optimist, ali za to nemam previše razloga", ustvrdio je.
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa naveli su pak kako pod njihovom nadležnosti postoji 38 lektorata hrvatskog jezika u 21 zemlji te jedan katedra za hrvatski jezik u Rimu, dok su zahtjeve za otvaranjem lektorata uputili iz Turske, Norveške i Portugala, što također smatraju jednim od važnih doprinosa širenju i popularizaciji hrvatskog jezika.
Današnji okrugli stol u Maloj dvorani Matice hrvatske, koja je bila premala za sve zainteresirane, bila je prvi u nizu rasprava na temu hrvatskog kao službenog jezika u EU.