O zborniku su govorili dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, filologinja Sanja Zubčić, kroatist Tomislav Bogdan te urednici zbornika Davor Dukić i Mateo Žagar.
Sučić je ocijenio kako je Bratulićev rad dragocjen doprinos hrvatskoj kulturi.
Bogdan je istaknuo kako radovi u zborniku zahvaćaju filologiju u užem i širem smislu te dodao kako se akademik Bratulić bavio proučavanjem širokoga područja književnopovijesne znanosti.
"Pisao je u rasponu od srednjovjekovnih dokumenata do suvremenih književnih tekstova", rekao je dodavši kako je svojim cjelokupnim radom popularizirao kulturu.
Zubčić je napomenula kako je Bratulić upozoravao na bitne tekstove iz povijesti naše uljudbe te dodala kako su rasprave u zborniku posvećene pitanjima hrvatske književnosti, ali i jezičnim strukturama hrvatskih glagoljskih tekstova.
Žagar smatra kako bi se Bratulićev filološki prinos mogao podijeliti na starije i novovjekovne, a s obzirom na širinu zahvata spada u vjerojatno najbolje suvremene poznavatelje povijesti hrvatske filologije.
U Bratulićevu znanstveno-istraživačkom inetresu mjesta su našli pisci i djela svih hrvatskih regija, književnih jezika i podrazdoblja od kraja 15. do početka 19. stoljeća, napomenuo je Dukić dodavši kako je Bratulić prepoznatljiv po istraživačkim afinitetima prema biblijsko-hagiografskim djelima te analizama prijevoda biblijskih tekstova na hrvatski jezik.
Zbornik "Knjige poštujući, knjigama poštovan - Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića" (574 str.) objavila je Matica hrvatska, a sastavljen je od 4 dijela i dodatka. U prvom dijelu objavljeni su radovi pod naslovom S Bratulićem u filologiji, u drugom Philologia Histriana, u trećem su rasprave o glagoljaštvu (jezik, pismo, tekst i kontekst) a u četvrom dijelu zbornika autori pišu o temama između filologije i kulturologije. Na kraju zbornika u dodatcima objavljena je odabrana bibliografija Josipa Bratulića te kazalo imena.
Akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 1939. Radio je u Staroslavenskom institutu "Svetozar Ritig", a 1977. je prešao na zagrebački Filozofski fakultet. Bio je dekan Filozofskog fakulteta te predsjednik Matice hrvatske. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i pretiske starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima. Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda te Izabrane poslanice svetoga Jeronima.