U skladu s direktivama EU, osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od članica EU omogućava se pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici koja vrijede za njezine državljane. Riječ je o sedam reguliranih profesija - doktora medicine, doktora medicinske stomatologije, magistrima farmacije, doktorima veterine, arhitektima, medicinskim sestrama i primaljama.
Izmjene se konkretno odnose na automatsko priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije primalje, te se propisuje da Hrvatska, u svrhu obavljanja djelatnosti opće/obiteljske medicine, priznaje stečeno pravo doktoru medicine zaposlenog u okviru sustava zdravstvene zaštite prije ulaska Hrvatske u EU.
Propisuje se i sadržaj potvrde za doktora medicine koju izdaje Ministarstvo zdravstva, te se, sukladno prijedlogu Europske komisije, navodi da osposobljavanje u posebnom stručnom usavršavanju u općoj medicini sadrži i obavljen program s punom satnicom, u trajanju od najmanje tri godine i pod nadzorom nadležnih državnih tijela.
Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Želimir Janjić upozorio je da bi se zbog omogućavanja mobilnosti Hrvatska uskoro mogla suočiti s nedostatkom liječnika, te je predložio povećanje upisnih kvota na medicinskim fakultetima.
I Daniel Mondekar (SDP), podržavajući zajedničko tržište rada i obrazovanja, upozorio je na potencijalni manjak liječnika te istaknuo važnost razvijanja strategije kojom će naši liječnici imati interesa ostati u Hrvatskoj.
Ne dovodeći u pitanje važnost mobilnosti stručnjaka, Boro Grubišić (HDSSB) upozorio je pak kako bi nam se mogao dogoditi paradoks naši medicinski djelatnici odlaze na zapad, a da nam dolaze liječnici iz susjednih istočnoeuropskih zemalja kojima je Hrvatska još uvijek atraktivna destinacija.