Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je na početku skupa da je stupanj eurizacije u Hrvatskoj jedan od najviših u Europi i svijetu. Oko 80 posto štednje u hrvatskim bankama je u stranoj valuti, većinom u eurima, i to ima značajne posljedice na funkcioniranje financijskog tržišta, rekao je Vujčić.
Istaknuo je da je posljedica eurizacije vrlo visok tečajni rizik jer banke imaju štednju u devizama, daju kredite vezane uz euro s valutnom klauzulom i prevaljuju tečajni rizik na onoga koji uzima kredit. Ako onaj tko uzima kredit nema primanja u eurima, to stvara visoku razinu tečajnog rizika kojim se može upravljati tako da se tečaj održava na stabilnoj razini, rekao je Vujčić.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević uvodno je govorio o ulasku Hrvatske u Europsku uniju u globalizacijskim uvjetima napominjući kako fokus interesa Hrvatske ne smije biti samo Europska unija, već gospodarska suradnja s cijelim svijetom.
Na novinarsko pitanje o radu HGK, odnosno o prozivkama o rastrošnosti Komore pod njegovim rukovodstvom, Vidošević je odgovorio da je Komora maksimalno racionalizirana i da je to jedina javna institucija koja je dobrovoljno smanjivala svoj doprinos, dva puta po 25 posto.
Smatra da HGK dobro obavlja svoju funkciju, da se uvijek može bolje, te je ocijenio da "svi napadi možda dolaze jer je obrana ekonomskih nacionalnih interesa bilo neko poslanje Komore svih ovih godina".
Organizator skupa u Opatiji, koji se održava do 9. travnja, je riječki Ekonomski fakultet u suradnji s katedrama Chair Jean Monnet iz Ljubljane i Antwerpena te Institutom Cedimes iz Pariza, uz potporu resornih ministarstava.
(Hina) xhsup yds