Istraživanje, provedeno u ožujku na nacionalno reprezentativnu uzorku od 400 hrvatskih kućanstava metodom telefonske ankete, pokazuje da 56,8 posto ispitanika planira štedjeti pri kupnji namirnica za uskrsne blagdane.
Unatoč uvriježenu stajalištu da su Hrvati dobri potrošači, čini se kako na ovaj "recesijski" Uskrs gledaju realnije te ih većina kani štedjeti čak i na blagdanskim namirnicama, navodi se u priopćenju u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja.
Odgovori na upit koliko novca kane potrošiti za nabavu namirnica vrlo su šaroliki - najviše ispitanika, 15,2 posto, planira potrošiti od 401 do 500 kuna, od 201 do najviše 300 kuna planira izdvojiti 12,2 posto ispitanika, a manje od šest posto će potrošiti više od 1000 kuna.
Istodobno, više od 44 posto ispitanika nije moglo odgovoriti na to pitanje, što možda i ponajbolje oslikava neizvjesnost koja se nadvila nad svakodnevicu prosječnoga hrvatskog potrošača, navode iz magazina "Ja Trgovac" i agencije Hendl.
Istraživanje je pokazalo i da 90 posto ispitanika Uskrs kani slaviti na tradicionalan način. Naime, 361 ispitanik, odnosno 90,3 posto, potvrdno je odgovorilo na pitanje kane li ove godine pripraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak.
Kad je posrijedi mjesto nabave namirnica za jelo i piće za uskrsne blagdane, najveći dio onih koji će slaviti Uskrs nabavljat će ih u velikim prodavaonicama i trgovačkim centrima (57,1 posto), a u malim prodavaonicama i trgovinama 39,1 posto.
Iz domaće, vlastite proizvodnje poslužit će se njih 31 posto, a gotovo jednako toliko (30,7 posto) otići će do tržnice.
Kuhana jaja nezamjenjiva su na uskrsnom stolu i 92,8 posto ispitanika stavlja ih na prvo mjesto jela i pića koja će se kušati upravo na Uskrs. Zatim dolaze kuhana šunka (87,3 posto), mladi luk (76,7 posto), hren (59,8 posto) te gužvara (orehnjača, makovnjača) koja će se naći na stolu kod 52,4 posto ispitanika.
Inače, procijenjena potrošnja za travanj, kad obično "pada" Uskrs, iznosi oko 1000 tona šunke i oko 75 milijuna komada jaja, navodi se u priopćenju.