Taj je zakonski prijedlog izazvao brojne prijepore u javnosti i prije nego što je došao na dnevni red Sabora. Tako iz Vlade, kao predlagača, tvrde da žele pravičniju raspodjelu socijalne skrbi, a riječ je o ukupno devet milijardi kuna godišnje, dok iz SDP-a traže njegovo povlačenje uz ocjenu da će "poništiti i ono malo što je u Hrvatskoj ostalo od sustava socijalne skrbi".
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović tvrdi da novim zakonom niti jedno socijalno pravo nije ukinuto ili smanjeno, već da se neka prava i proširuju. Tako se osnovica za pomoć za uzdržavanje samaca vezuje uz liniju siromaštva i povećava s 500 na 600 kuna, a obiteljima s dvoje i više djece s teškoćama u razvoju omogućuje se da i drugi roditelj može steći status njegovatelja.
Navodi da osnovice za ostvarivanje novčane naknade više neće biti fiksne, a iznos potpora, novčanih naknada vezuje uz proračunsku osnovicu i ostaje 500 kuna. Jasnije se definira i imovinski cenzus odlučujući za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć.
Uz ostalo, po tom bi prijedlogu radno sposobni korisnici koji odbiju ponuđeni posao mogli ostati i bez socijalne pomoći, a morat će se odazivati na pozive za humanitarni rad.