Popis stanovništva provodi se redovito u desetogodišnjim razmacima, a sudjelovanje građana je obvezno, te je za odbijanje davanja podataka, kao i za netočne ili nepotpune podatke predviđena novčana kazna do 800 kuna.
Među 45 popisnih pitanja tražit će se, među ostalim, osobni identifikacijski broj (OIB) ili broj osobne iskaznice, namjera prisutnosti ili odsutnosti iz mjesta popisa, a pitanja će obuhvatiti i informatičku pismenost te pripadnost bračnim, izvanbračnim ili istospolnim zajednicama. Ostala pitanja odnosit će se, kao i tijekom prethodnih popisa, na podatke o spolu, mjestu i godini rođenja, nacionalnosti, vjeroispovijesti, obrazovanju, prihodima, stambenim uvjetima te vlasništvu nad nekretninama.
Cilj popisa je utvrditi broj i teritorijalni raspored stanovništva na području cijele države te po po županijama, gradovima/općinama i naseljima.
Osim broja i prostornog rasporeda stanovnika, popis će osigurati i podatke o osnovnim, demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovništva, o broju kućanstava, obitelji i njihovim karakteristikama, te podatke o stambenom fondu, njegovim karakteristikama, opremljenosti i starosti zgrada, nakon čega će do kraja lipnja biti poznata nova slika Hrvatske.
Popisivanje na terenu provodi 15.000 popisivača i 2000 kontrolora koji su prošli obuku i položili test. Radi identifikacije i onemogućavanja eventualnih zloupotreba, svaki popisivač imat će sa sobom ovlaštenje kojim dokazuje svoj status.
Ako popisivač nikoga ne zatekne kod kuće, ostavit će obavijest o ponovnom dolasku s naznačenim danom i vremenom dolaska, odnosno svoj kontakt telefon na koji ga se može nazvati i dogovoriti vrijeme popisivanja.
U Državnom zavodu za statistiku ističu da je potpuno zajamčena privatnost prikupljenih podataka koji će se koristiti isključivo u statističke svrhe, kako je to propisano zakonom o Popisu 2011. i Zakonom o služnenoj statistici.
Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika, od toga 2.135.900 muškaraca i 2.301.560 žena.