Skup bi trebao uspostaviti mješovitu skupinu na visokoj razini u koju bi uz predstavnike Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske, tri države koje predvode vojnu intervenciju, trebali ući i izaslanici arapskih zemalja.
Ta bi skupina trebala politički upravljati međunarodnim odgovorom na krizu u Libiji, državi koja raspolaže najvećim ležištima nafte u Africi i 12. je svjetska izvoznice nafte.
"Pozivamo sve Libijce koji vjeruju da Gadafi vodi Libiju u propast da preuzmu incijativu sada i organiziraju prijelazni proces", objavili su prije sastanka britanski premijer David Cameron i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Francusku, Britaniju i SAD, vodeće u vojnoj intervenciji protiv Gadafija koja je počela zračnim napadima 19. ožujka, zastupat će njihovi ministri vanjskih poslova.
"Gadafi mora odmah otići", ponovili su u zajedničkoj izjavi Cameron i Sarkozy, prenosi agencija AFP i dodaje da je Gadafi nekoliko sati prije skupa usporedio Zapadnu vojnu intervenciju protiv njegove zemlje s Hitlerovim pohodom na Europu.
Na skupu koji počinje u 16 sati sudjelovat će i glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon te predsjednik Komisije Afričke unije Jean Ping.
UN je odobrio provedbu zone zabrane leta nad Libijom rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1970 (2011) i 1973 (2011), a njihovu provedbu podržala je i Arapska liga.
Konferencija koja treba završiti u 19 sati mora razmotriti i "sadašnjost i budućnost" Libije, rekao je uoči skupa britanski šef diplomacije William Hague. Zapovjedništvo nad vojnom operacijom provodi od nedjelje NATO, te sastanak Kontaktne skupine okuplja i predstavnike članica NATO-a, među njima i šefa hrvatske diplomacije Goradana Jandrokovića.
NATO treba pokazati svoju moć kako bi snage lojalne pukovniku Moameru Gadafiju prisilio da prestanu napadati civile i kako bi im nametnuo prekid vatre, kazao je uoči skupa turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu.
"U tu svrhu, naravno, potrebno je osnažiti pritisak", rekao je Davutoglu prem izvješću Reutersa.
Agencija dodaje da se upravo zbog turske zabrinutosti za civile u Libiji kasnilo s donošenjem sporazuma da NATO preuzme puno zapovjedništvo nad vojnom intervencijom.
Britanski ministar vanjskih poslova ponovio je u utorak da pukovnik Gadafi mora pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) odgovarati za zločine protiv svog naroda", ali nije ipak isključio mogućnost egzila kako bi libijski vođa nakon 42 godine konačno otišao s vlasti.
"Naravno trebao bi odgovarati pred ICC-om, no neka ide kamo ide, sve ovisi o njemu", reako je Hague.
On je također izrazio želju da se ubrza operacija doprema humatniatrne pomoći za Libiju i to je također jedan od ciljeva londonskog sastanka.
Tisak prenosi glasine da bi međunarodna koalicija koja intervenira u Lbiiju mogla dopustiti Gadafiju odlazak u egzil kako bi se time ubrzalo rješenje sukoba.
Ta će opcija biti predstavljena na sastanku u Londonu, navodi tisak.