Hrvatska se, kako se navodi, nalazi na jednom od seizmološki najaktivnijih područja u svijetu, o čemu svjedoče brojni potresi od kojih su oni katastrofalnih razmjera zabilježeni u Dubrovniku 1697., Zagrebu 1880. godine, Makarskoj 1962. godine i Stonu 1996. godine.
Po riječima direktorice Službe korporativnih komunikacija Allianza Sonje Miočić Maksić, Hrvatska je podijeljena u šest zona rizika, ovisno o stupanju jačine mogućih potresa, pa je premija osiguranja od potresa u Dubrovniku koji se nalazi u trećoj zoni rizika od potresa veća od osiguranja stana iste veličine u Zagrebu koji se nalazi u drugoj zoni ili Puli, koja je u prvoj zoni rizika od potresa.
Cijena osiguranja ovisi i o tome je li zgrada izgrađena prije ili nakon 1964., godine velikog potresa u Skopju otkad je u Hrvatskoj počela primjena strožih propisa o gradnji. Tako zgrade izgrađene prije 1964. imaju doplatak na premiju.
Allianz navodi i primjere izračuna premije osiguranja od potresa, pa tako npr. za stan od 70 četvornih metara, izgrađen nakon 1964. godine, uz iznos osiguranja od 280.000 kuna, franšizu 10 posto od štete (minimalno 3.000, a maksimalno 40.000 kuna), godišnja premija osiguranja od potresa u Zagrebu iznosi 179,20 kuna, u Puli 76,16 kuna, a u Dubrovniku, koji je u trećoj zoni rizika od potresa, iznosi 546,56 kuna.
Globalna analiza Allianza pokazuje sve jači trend rasta isplata šteta od prirodnih katastrofa diljem svijeta - prosječni godišnji troškovi za odštetne zahtjeve u slučaju prirodnih katastrofa porasli su osam puta - od 5 milijardi dolara 1970. godine na više od 40 milijardi dolara u 2010. godini.
Iako se čini da broj razornih prirodnih katastrofa raste, glavni razlog za tako drastično povećanje odšteta je u gospodarskom rastu, povećanju vrijednosti imovine i gustoće stanovništva, a i zastupljenost osiguranja sve je veća u područjima visokog rizika.
Razlozi povećanja su i brzi rast pojedinih azijskih gospodarstava u područjima sklonima prirodnim katastrofama, a utjecaj imaju i globalne klimatske promjene, ocjenjuju u Allianzu.
Allianzovi analitičari primijetili su da potresi koji su tijekom proteklog desetljeća uzrokovali najveći broj žrtava nisu nužno bili oni najjačega intenziteta. Primjerice, potres na Haitiju 2010. godine oslobodio je petsto puta slabiju energiju nego potres koji je dva mjeseca kasnije pogodio Čile, no unatoč tome potres na Haitiju bio je znatno razorniji.
Čimbenici koji utvrđuju posljedice potresa kompleksni su i uključuju način i materijale gradnje te sekundarnih učinke poput tsunamija, požara i nepripremljenosti, kaže se u analizi.