Istaknuto je to na današnjem prvom danu trodnevne 10. konferencije o elektroničkom poslovanju e-biz2011 koja je u organizaciji ministarstava znanosti, obrazovanja i športa te gospodarstva, rada i poduzetništva, kao i zagrebačke tvrtke Case okupila više od 150 domaćih i stranih sudionika.
Podsjetivši na sve raširenije korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, te posebno širokopojasnog fiksnog i mobilnog pristupa internetu među hrvatskim poduzećima i građanima, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutrašnje tržište Ministarstva gospodarstva Ema Culi je istaknula da se u sklopu različitih projekata u Hrvatskoj te slijedom Strategije o elektroničkom poslovanju 2007.-2010. i direktiva EU-a u zadnjih dvije-tri godine intenzivno radi na pripremi uvođenja tog poslovanja.
Hrvatska zakonska regulativa u tom je smislu u većoj mjeri već usklađena s onom na razini EU-a, problema još ima kod poreznih propisa što će se uskoro riješiti dovršavanjem izrade posebnog pravilnika u sklopu izmjena zakona o porezu na dodanu vrijednost. Taj pravilnik, čije se donošenje očekuje tijekom drugog ovogodišnjeg kvartala, trebao bi izjednačiti primjenu papirnatog i e-računa, što je i direktiva EU-a koja obvezuje sve zemlje članice da to učine do 1. siječnja 2013.
Culi je iznijela i podatke iz europskih istraživanja od prije dvije-tri godine po kojima bi se uvođenjem e-računa na razini EU-a od 2007. do 2012. moglo uštedjeti 238 milijardi eura, te da 42 posto velikih europskih poduzeća primaju i šalju e-račune, dok je takvih među malim i srednjim tvrtkama 22 posto.
O mogućnostima ušteda, potrebi što skorijeg uvođenja e-poslovanja i e-računa, prilagodbi zakonskog okvira i poslovnih procesa govorio je i pomoćnik izvršnog direktora tvrtke Infodom te član Povjerenstva za e-račun MINGORP-a i Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo Darko Gulija naglasivši da bi se time po procjenama Infodoma u Hrvatskoj moglo uštedjeti od jedne do 1,3 milijarde kuna godišnje.
Ocjenjujući trenutno stanje e-poslovanja i primjene e-računa u Hrvatskoj ističe da ono već uspješno funkcionira između velikih poslovnih sustava, poput primjerice Agrokora i Podravke, te sve više između davatelja telekom i drugih usluga te korisnika.