Po tom izvoru, Francuska, Britanija i Kanada bi zajednički sudjelovale u početnoj fazi intervencije. Sjedinjene Države bi se uključile nakon toga, a arapske zemlje bi se pridružile naposljetku.
Sudionici izvanrednog summita u Parizu, koji već nekoliko dana predvode diplomatsku ofenzivu protiv Moamera Gadafija, razgovaraju o osnutku vojne koalicije radi eventualnih akcija protiv snaga libijskog vođe. Te se zemlje, prije svake odluke o akciji, moraju dogovoriti o njezinu zapovijedanju i o mjestu gdje će biti glavni vojni stožer.
Međunarodni summit posvećen libijskoj krizi održava se u Elizejskoj palači na inicijativu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, a očekuje se da će trajati oko dva sata.
Nakon razgovora s kanadskim premijerom Stephenom Harperom i britanskim Davidom Cameronom te s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, Nicolas Sarkozy je ispred Elizejske palače dočekao ostale sudionike susreta na vrhu.
Među tih 22 čelnika su njemačka kancelarka Angela Merkel, čija se zemlja suzdržala od glasovanja o rezoluciji u UN-u, španjolski premijer Jose Luis Zapatero, katarski premijer, ministri vanjskih poslova Iraka, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Na summit ipak neće doći nijedan afrički čelnik, pošto se predsjednik povjerenstva Afričke unije Jean Ping, koji je bio najavio dolazak, treba u Nouakchottu (Mauritanija) sastati s petoricom predsjednika afričkih zemalja radi pronalaženja mirnog rješenja za libijsku krizu, po francuskom diplomatskom izvoru.
Afrička unija je 11. ožujka odbila mogućnost bilo kakve strane vojne intervencije u Libiji.
Nakon donošenja UN-ove rezolucije, Pariz, London, Washington i arapske zemlje postavile su u petak navečer ultimatum pukovniku Gadafiju, tražeći "trenutačni" prekid "svih napada" i povlačenje libijskih snaga iz Adždabije, Misrate i Zavije, zaprijetivši mu vojnom akcijom.
U subotu su se vodile borbe za pobunjeničko uporište Bengazi, na istoku Libije.