Na sjednici koju je sazvao Stjepan Krešić (HSP), predsjednik Doma naroda u ranijem sazivu, sudjelovala su 33 od 36 do sada izabranih zastupnika iz sedam županija a za novu predsjednicu izabrana je Karolina Pavlović iz reda hrvatskog naroda.
Skupštine triju županija u kojima su većinu na izborima u listopadu 2010. godine osvojili HDZ BiH i HDZ 1990. do sada nisu imenovale zastupnike u federalni Dom naroda, pokušavajući na taj način blokirati uspostavu vlasti ukoliko u njoj ne bi sudjelovale te dvije stranke.
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) sukladno ranije danom tumačenju izbornih pravila i propisa nije željelo izdati potvrde do sada izabranim zastupnicima u Domu naroda, inzistirajući da se to može obaviti tek kada svi budu izabrani.
Prema federalnom ustavu, Dom naroda obuhvaća 58 zastupnika, po sedamnaest iz reda svakog konstitutivnog naroda te sedam iz reda ostalih.
Na Krešićev prijedlog zastupnici su ipak položili prisegu i potpisali izjave o prihvaćanju mandata.
"Svi oni koji nam se žele pridružiti mogu to učiniti i nakon ove sjednice", kazao je Krešić.
Zastupnica Elvira Abdić-Jelenović iz Demokratske narodne zajednice (DNZ), koja se izjašnjava kao Hrvatica, jedina se od nazočnih usprotivila ovakvom konstituiranju Doma naroda.
Kazala je kako hrvatski klub u tom tijelu nije mogao biti zakonito formiran te da stoga nije ni u prigodi sudjelovati u donošenju odluka poput izbora predsjednika Doma naroda ili pak predsjednika odnosno dopredsjednika Federacije BiH.
Zbog sazivanja sjednice Doma naroda, dosadašnja predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) najavila je podnošenje kaznene prijave protiv Krešića.
U priopćenju iz njezina ureda Krišto tvrdi se kako je Krešić ovime zloporabio svoj položaj i ovlasti sazivajući sjednicu Doma naroda iako za to nisu bili ispunjeni potrebni uvjeti.
Doma naroda odmah je predložio i nasljednika Borjane Krišto na mjestu predsjednika Federacije te dva dopredsjednika entiteta.
Odlukom Doma naroda u nepotpunom sastavu, za predsjednika Federacije BiH predložen je kandidat HSP-a Živko Budimir, umirovljeni general Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Za potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda nominiran je Mirsad Kebo iz SDA, koji je i do sada obnašao tu dužnost, a za potpredsjednika iz reda srpskog naroda Svetozar Pudarić iz Socijaldemokratske partije SDP.
Oni mogu stupiti na dužnost kada njihovo imenovanje prihvati i Zastupnički dom federalnog parlamenta, u kojemu je kvalificiranu većinu ranije osigurala koalicija u koju je uz SDP, SDA i HSP uključena i Narodna stranka "Radom za boljitak" (NSRzB).
Potom se odluka vraća na konačnu potvrdu u Dom naroda.
Kako se očekuje, Zastupnički bi dom federalnog parlamenta izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije mogao potvrditi na posebnoj sjednici tijekom dana a odmah nakon toga slijedila bi i potvrda u Domu naroda.
Novozabrani čelnici Federacije BiH, kako se očekuje, odmah nakon toga predložili bi mandatara za sastav nove entitetske vlade.
SDP je ranije najavio kako će kandidat za tu poziciju biti član predsjedništva te stranke Nermin Nikšić.
Šest ministarskih pozicija namijenjenih Hrvatima trebali bi ravnopravno podijeliti SDP, HSP i NSRzB.
Četiri stranke započele su proces uspostave vlasti nakon propasti višemjesečnih pregovora vođenih sa HDZ BiH i HDZ 1990.
Dva HDZ-a inzistirala su da njihovi kandidati preuzmu sve ministarske pozicije u vladi Federacije BiH i u Vijeću ministara BiH na što SDP nije želio pristati tražeći da imenuje barem jednog hrvatskog ministra.