Ispravci u sadržaju Strategije uneseni su u djelovima koji se odnose na ponovnu uspostavu konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj i u Crnoj Gori, pri čemu je u ispravljenoj verziji koju je usvojila srbijanska vlada taj dio izostavljen.
"Pored BiH u kojoj je već u statusu konstitutivnog naroda, konstitutivnost bi trebala biti ponovno uspostavljena za srpski narod u Republici Hrvatskoj i za srpski narod u Crnoj Gori", stajalo je u prvoj verziji Strategije u dijelu naslovljenom "Željeni standardi", objavljenoj u srbijanskim "Narodnim novinama" krajem siječnja.
Također, u djelu naslovljenom "Specifični ciljevi", kada je riječ o Crnoj Gori, stajalo je kako bi nakon BiH, u središte svoje vanjske i regionalne politike Srbija trebala staviti Crnu Goru te da, između ostalog, Srbija kao cilj svoga nastojanja treba postaviti priznanje političke konstitutivnosti srpskom narodu u Crnoj Gori, "što podrazumijeva činjenicu da do ispunjenja ovog važnog cilja srpski narod mora uživati puna nacionalna prava".
U izmijenjenoj Strategiji, usvojenoj početkom ožujka, izostavljena je navedena rečenica o specifičnim ciljevima u Crnoj Gori, zbog čega je crnogorski predsjednik Filip Vujanović u srijedu izrazio zadovoljstvo. On je, prilikom otvaranja srbijanskog konzulata u Herceg Novom na kojemu je sudjelovao i srbijanski predsjednik Boris Tadić, kazao da je njegova država zadovoljna zbog toga što je u dokumentu srbijanske vlade o strategiji odnosa sa Srbima u susjednim državama izbrisana prvotna formulacija o težnji da Srbi u Crnoj Gori dobiju status konstitutivnog naroda. Ta je formulacija, prema Vujanovićevim riječima, "vrijeđala ustavni ustroj Crne Gore".
Izmjenom Strategije također je obuhvaćen dio "Željeni standardi", pri čemu je izostavljena rečenica u kojoj se kaže da bi konstitutivnost trebala ponovno biti uspostavljena za srpski narod u Hrvatskoj i u Crnoj Gori, kako je stajalo u prvoj verziji dokumenta.
Ministar za dijasporu u srbijanskoj vladi Srđan Srećković izjavio je sredinom veljače za beogradski dnevnik "Danas" kako položaj srpskog naroda u zemljama regije nije ni blizu željenom te najavio kako će za Srbe u Hrvatskoj biti tražen status konstitutivnog naroda.
Potpredsjednik hrvatske vlade Slobodan Uzelac izjavio je potom krajem veljače za novosadski dnevni list "Dnevnik" da nije dobro kada se o položaju Srba u Hrvatskoj govori mimo legitimnih predstavnika srpske zajednice u RH. Položaj Srba u Hrvatskoj, kako je rekao, puno je složeniji od toga da bude sveden na pitanje: konstitutivni narod, da ili ne, i ma koliko forma bila važna, neusporedivo je važniji sadržaj.
Vuk Drašković, predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) čiji je ministar Srećković član, izjavio je početkom ožujka za srbijansku agenciju Beta kako je strategija srbijanske vlade o odnosu prema srpskoj dijaspori u regiji protivna programu te stranke te da je ministar za dijasporu i potpredsjednik SPO-a Srđan Srećković nije smio predložiti vladi. Drašković je rekao da taj dokument, koji je po njemu "na tragu miloševićevske politike", Srećković nije smio predložiti vladi, potpuno zaobilazeći i svoju stranku i njega kao lidera.
"Kako tražiti da Srbi u Crnoj Gori dobiju status konstitutivnog naroda kada je Crna Gora svojim ustavom sebe definirala kao državu građana, a ne nijednog naroda pa ni crnogorskog", kazao je Drašković. Istaknuo je kako je slično i sa zahtjevom da se Srbima u Hrvatskoj vrati konstitutivni status iz vremena bivše Jugoslavije.
"Taj zahtjev je izvan vremena i realnosti, remeti odnose Srbije i Hrvatske, a šteti i samim Srbima u Hrvatskoj, što su njihovi predstavnici javno i priopćili", kazao je Drašković.
Pitanje odnosa Srbije s dijasporom odnosno Srbima u regiji u posljednje vrijeme sporadično je bilo prisutno u srbijanskoj javnosti dok se o samoj strategiji i njezinu sadržaju nije posebno govorilo.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić sastao se u veljači u Beogradu s predstavnicima Srba iz susjednih zemalja - Hrvatske, Crne Gore, BiH, Makedonije, Slovenije, Albanije, Rumunjske i Mađarske, a povod je bila nešto ranije usvojena državna strategija očuvanja i jačanja odnosa Srbije s dijasporom i Srbima u susjednim zemljama te analiza stanja u tim zemljama uoči popisa stanovništva što se uskoro održava u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Albaniji, Crnoj Gori, Mađarskoj i Rumunjskoj. Crnogorska vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) ocijenila je tada Tadićevo okupljanje Srba iz dijaspore i susjednih država, među kojima i Srba iz Crne Gore, kao nastavak pritiska na neovisnu Crnu Goru. Srbijanski predsjednik u srijedu je, otvarajući konzulat Srbije u Herceg Novom, izjavio da se Srbija neće miješati u unutarnje odnose u Crnoj Gori i time pokušao smanjiti napetosti koje su se javile zbog strategije srbijanske vlade o odnosima sa Srbima u susjednim državama.