Parlamentarni zastupnici vladajuće stranke i oporbe navode procjene troškova koje se kreću od pet od 10 tisuća milijardi jena, odnosno dva posto japanskog BDP-a, pri čemu će njihovo financiranje predstavljati ozbiljan izazov za vladu.
Neki su parlamentarci vladajuće stranke predložili uvođenje posebnog poreza za financiranje izvanredne pomoći pogođenim područjima, no ministar financija Yoshihiko Noda u srijedu je kazao kako ne razmatra mogućnost povećanja poreza.
Vlada zasad koristi 200 milijardi jena kriznih rezervi iz tekućeg proračuna.
Prema pisanju poslovnog dnevnika Nikkei, vladajući Demokrati mogli bi odustati od nekih predizbornih obećanja, poput podizanja dječjeg doplatka, čime bi se oslobodilo dodatnih 220 milijardi jena za potrebe saniranja posljedica katastrofe.
Time bi vlada stekla i podršku oporbe za prijedloge zakona o izdavanju obveznica za potrebe financiranja sljedećeg proračuna. Zasad u vladajućoj stranci nije postignut konsenzus o takvom rezanju javne potrošnje.
Međutim, nema sumnje da će veći dio kriznog proračuna morati biti pokriven zaduživanjem, i to u vijeme kada i ulagači i agencije za rejting gunđaju zbog japanskog visokog javnog duga koji je već sada dvostruko veći od japanskog BDP-a, vrijednost 5.300 milijardi dolara. Na udaru kritike našao se i proračunski manjak od oko devet posto BDP-a.
Vlada nastoji uvjeriti ulagače da se potrošnja neće oteti kontroli, produljujući iz godine u godinu odredbu o maksimalnoj dopuštenoj vrijednosti izdavanja novih obveznica u visini 44 tisuće milijardi jena. Ta će odredba morati biti ukinuta, tvrde analitičari.
Vlada mora ukinuti to ograničenje i što prije sastaviti hitan proračun, najmanje u sljedećih mjesec-dva, upozorava Seiji Adachi iz tokijiskog Deutsche Securitiesa.