ZAGREB
Klubovi vladajuće većine pozdravili su danas u prvom čitanju izmjene zakona o državnim službenicima jer će, kažu, omogućiti učinkovitiju državnu upravu i veću mobilnost službenika, dok je oporba upozorila da bi uvođenje izvanrednog otkaza moglo postati instrumentom obračuna s nepoćudnim zaposlenicima. "Državna služba više neće biti doživotna sinekura", istaknula je Ana Lovrin, dajući potporu u ime Kluba HDZ-a izmjenama zakona kojima će se, kaže, uvesti veća učinkovitost državne uprave i mobilnost državnih službenika. Povećava se i zaštita zviždača, osoba koje su u dobroj vjeri prijavile sumnju u korupciju, rekla je Lovrin. Dodala je i kako se, zahvaljujući uvođenju odredbe o izvanrednom otkazu, više neće morati i do dvije godine trpjeti radnika koji ne želi raditi. Naime, po dosadašnjim zakonskim odredbama, trebalo je i dvije i pol do tri godine da se na temelju negativne ocjene da otkaz u državnoj službi. Uvođenje izvanrednog otkaza bilo je sporno za oporbu, koja ističe da je sindikat državnih službenika već dao nepovoljno mišljenje o predloženom zakonu. Na temelju ocjena svojih nadređenih, službenici će moći napredovati, ulaziti čak u upravne i nadzorne odbore, ali i dobiti otkaz, upozorio je Boro Grubišić (HDSSB), uvjeren da se neće moći izbjeći subjektivnost ocjenjivanja i moguća zloporaba na tragu "političkog kadroviranja i otpuštanja nepoćudnih službenika".
ZAGREB
Čelnici HSP-a Danije Srb i HDSSB-a Vladimir Šišljagić, koji su jedini od oporbenih stranaka danas došli na sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor, izjavili su po završetku sastanka u Banskim dvorima kako ih je premijerka izvijestila o procesu i očekivanjima do kraja lipnja, odnosno do dovršetka pregovora, a oni su nju upoznali sa stavovima tih dviju stranaka koje su za izbore prije referenduma. Šišljagić je, kako je kazao, ponovio premijerki HDSSB-ovo stajalište kako vlada treba hitno raspisati izbore. "Razgovarali smo i o EU, a ja sam ukazao na činjenicu da su hrvatski građani nedovoljno informirani o pregovaračkim poglavljima", rekao je ocjenivši kako su svi slojevi hrvatskog društva, a posebno gospodarstvo i poljoprivreda, nedovoljno pripremljeni za ulazak u EU, za što odgovornim drži vladu. Upitan o tome što im je premijerka Kosor kazala, Šišljagić je prokomentirao kako je "premijerka uvjerena da vlada dobro radi" kao i da je stajalište vlade - prvo referendum, a tek onda izbori. Sastanku smo se odazvali jer državotvorne političke opcije i one snage koje žele Hrvatskoj dobro trebaju uvijek razgovarati, rekao je čelnik HSP-a Danijel Srb podsjećajući na stav te stranke koja se zbog, kako ističu, gospodarske neisplativosti, protivi ulasku Hrvatske u EU. Po njegovom mišljenju velika je pogreška ostatka oporbe što nisu došli na sastanak, jer time, kako je rekao, šalju krivu poruku hrvatskoj javnosti.
ZAGREB
Zastupniku Hrvatskih laburista Dragutinu Lesaru upućene su prijetnje smrću, zbog čega je pokrenuta policijska istraga, doznaje se u MUP-u. O prijetećem pismu Lesara je prošlog utorka izvijestio predsjednik sabora Luka Bebić i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić koji je o svemu obavijestio i državno odvjetništvo. Slučaj je preuzela policija koja je državnom odvjetništvu protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnje. "Zaprimili smo prijeteće pismo, podnijeli kaznenu prijavu i pokrenuli kriminalističko istraživanje", potvrdila je Hini Aleksandra Ljuba iz MUP-ova ureda za odnose s javnošću. Sadržaj pisma nije željela otkriti, napomenuvši samo kako se radi o "ozbiljnim prijetnjama". Na upit je li čelniku Hrvatskih laburista-Stranke rada policija pruža zaštitu također nije željela odgovoriti, objasnivši kako je takav podatak "službena tajna".
ZAGREB
Do kraja 2011. Hrvatska bi mogla dobiti još 20 milijuna eura iz programa pretpristupne pomoći za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja, istaknula je danas predsjednica Kluba zastupnika HNS/HSU-a Vesna Pusić upozorivši da smo do sada iskoristili samo 5,9 posto te pomoći. Istodobno, Agencija za plaćanje, kao provedbeno tijelo za sredstva iz IPA fondova, u veljači ove godine odbila je svih 67 projekata jedinica lokalne samouprave, namijenjenih ruralnom razvoju, ustvrdila je Pusić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru. Riječ je, dodala je, o projektima općina i gradova, namijenjenih razvoju ruralne infrastrukture, ukupne vrijednosti 282 milijuna kuna, od čega je 70 posto trebalo biti financirano iz sredstava EU fondova. Vrijeme nam za iskorištavanje sredstava pretpristupne pomoći nije isteklo, ali istječe, upozorava Pusić, a po riječima HNS-ova zastupnika Zlatka Koračevića "u ovom konkretnom slučaju izvjesno je da će nam propasti 140 milijuna kuna". Obeshrabruje, ističe, što niti jedan jedini projekt koji je podnesen, kao projekt kandidat za sredstva namijenjena ruralnom razvoju, nije prihvatila Agencija za plaćanje i to s obrazloženjem da je "nepotpuna dokumentacija te da podnositelj neće dobiti OIB". Riječ je o agenciji koja bi trebala promovirati da se ta sredstva iskoriste, a umjesto toga, ističe, ona odbija apsolutne sve projekte s lokalne razine. Koračević upozorava i kako će ovisno o iskorištenosti sredstava iz pretpristupnih fondova, ovisiti i daljnja sredstva koja ćemo dobivati iz EU fondova.
ZAGREB
Glasnogovornik Kluba HDZ-a Frano Matušić odbacio je danas ocjene HNS-a da Hrvatska slabo iskorištava sredstva iz pretpristupnih fondova EU ističući kako su u tijeku ugovaranja za novu generaciju IPA fondova te naglasivši da je iskorištenost projekata iz prve generacije IPA-e u mnogim dijelovima preko 90 posto. "Nije točno da je slaba iskoristivost, zapravo prva generacija IPA-e je iskorištena u nekim dijelovima preko 90 posto", kazao je Matušić novinarima u Hrvatskom saboru i dodao kako je u tijeku ugovaranje za novu generaciju IPA-e koja se sastoji od pet komponenti. "Sasvim sigurno najveći dio tih sredstava će biti iskorišten", ustvrdio je i dodao kako je zbog toga što su ugovaranja u tijeku u ovom trenutku teško reći kolika će biti konačna iskorištenost tih fondova. "Vjerujemo u naše institucije i sve one koji će se javljati za ta sredstva da će na pravi način aplicirati. Mnogi se javljaju prvi put i treba savladati tu tehnologiju apliciranja, ali uvjeren sam da ćemo te fondove maksimalno iskoristiti, kao što smo i do sada iskoristili fondove koji su prethodili samoj IPA-i, poput SAPARD-a", rekao je Matušić. Nema razloga za zabrinutost, dodao je. "Bitno je da ljudi koji budu aplicirali budu upućeni u sve detalje aplikacija. Natječaji su u tijeku i uvjeren sam da ćemo znati iskoristiti tu priliku", kazao je.
SPLIT
Kanalizacijski podsustav Dugopolje-Klis, sjeverno od Splita, danas je službeno pušten u rad, a u njegovu izgradnju agencija EKO Kaštelanski zaljev investirala je, kako je rečeno, više od 36 milijuna kuna i njime je zaštićeno izvorište rijeke Jadro iz kojeg blizu pola milijuna ljudi u Dalmaciji dobija pitku vodu. Taj se podsustav sastoji od 6 crpnih stanica s pripadajućim tlačnim cjevovodima ukupne duljine 4,5 kilometara i gravitacijskim kolektorima ukupne duljine 11 kilometara i njime se rješava prikupljanje i odvodnja otpadnih voda s područja općina Dugoplje i Klis koje se u cijelosti protežu unutar sanitarne zaštite izvorišta rijeke Jadro. Taj je podsustav sastavni dio kanalizacijskog sustava Split-Solin čije se otpadne vode pročišćavaju na zajedničkom uređaju i usmjeravaju podmorskim ispustom Stobreč u more Bračkog kanala, rekao je ravnatelj agencije EKO Kaštelanski zaljev Mladen Mimica. Predsjednik Upravnog vijeća Agencije EKO Kaštelanski zaljev Anton Kovačev je istaknuo kako je danas pušteni kanalizacijski podsustav Dugopolje – Klis dio projekta EKO Kaštelanski zaljev za koji je predviđena cjelokupna investicija od milijardu i 900 miljuna kuna i koji bi, po njemu, trebao biti završen 2014. godine. „Više od 50 posto sredstava za projekat EKO Kaštelanski zaljev osigurano je iz državnog proračuna i sredstava Hrvatskih voda a preostala sredstva se osiguravaju namjenskim cijenama vode koju plaćaju građani", rekao je. „Danas puštenim u rad kanalizacijskim podsustavom Dugopolje-Klis zaštićeno je za buduće generacije izvorište rijeke Jadro iz kojeg gotovo pola milijuna ljudi dobija pitku vodu“, istaknuo je Kovačev.
BOGDANOVCI
Dvadeseta obljetnica postrojavanja više od 2.500 pripadnika nenaoružanih odreda za obranu bivše općine Vukovar obilježena je danas u Bogdanovcima kod Vukovara. Oko stotinjak onih koji su sudjelovali u postrojavanju 10. ožujka 1991. u predjelu Grac kod Bogdanovaca prisjetilo se na današnjem skupu u središtu Bogdanovaca početka obrane u Domovinskom ratu. Polaganjem vijenaca i paljenjme svijeća odali su počast poginulim suborcima u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar i okolna mjesta. Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak, i sam sudionik postrojavanja nenaoružnih odreda, posebice se u govoru prisjetio tadašnjeg općinskog sekretara za narodnu obranu u Vukovaru Tomislava Merčepa, pod čijim su se zapovjedništvom prvi put postrojili nenaoružanih odredi s vukovarskog područja, a okupljeni su spominjanje njegova imena pozdravili pljeskom. Rehak je kazao kako su organizatori pokušali na sve načine postići da današnjem obilježavanju nazoči i Tomislav Merčep, koji se nalazi u bolničkom pritvoru, ali da u tome nisu uspjeli. Državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Zoran Komar poručio je kako su branitelji moralni stup hrvatskog društva te da je Hrvatska dužna čuti što o svim bitnim pitanjima razvoja države misle vukovarski branitelji.
RIJEKA
Savjetovanje "Analiza procesa zdravstvene reforme s aktualnim pitanjima poslovanja i rada u zdravstvenim ustanovama" počelo je danas u Opatiji u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu. Predstavljajući analizu poslovanja zdravstvenih ustanova u 2010. godini, Jasenka Štampalija-Janković iz sisačke bolnice rekla je u ime Udruge poslodavaca u zdravstvu da su najveća smanjenja prihoda ostvarena u bolničkom sektoru, i to za 102 milijuna kuna. Navela je da se u posljednjem razdoblju bilježi blagi rast prihoda ustanova čiji su osnivači državne i lokalne vlasti. Udio rashoda se nastavio povećavati i to prvenstveno zbog općeg poskupljenja, kazala je. U razdoblju od 2008. do 2010. godine ukupni manjak u poslovanju bolnica koje su ga prijavile bio je 170 milijuna kuna, a ukupni višak ostvaren u ostalim bolnicama 92 milijuna kuna. Utvrđeno je da su na kretanje ukupnog prihoda najviše utjecali prihodi HZZO i od dopunskog osiguranja. Osman Kadić, predsjednik Ekonomskog savjeta Udruge poslodavaca u zdravstvu, istaknuo je da su najveći vjerovnici bolnica i dalje veledrogerije. Zaključeno je da će potraživanja veledrogerija rasti s obzirom na produljenje roka naplate sa 180 na 240 dana.
LIPIK
Pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića i predsjednika ukrajinske Vrhovne Rade (parlamenta) Volodimira Litvina u Lipiku je danas na prigodnoj svečanosti otkriven spomenik ukrajinskom književniku Ivanu Jakoviču Franku (1856-1916). Predsjednik Luka Bebić naglasio je kako veze između hrvatskog i ukrajinskog naroda treba njegovati i prisjećati ih se kako bi i naši budući naraštaji znali cijeniti sličnosti naših dvaju jezika i kultura. I najstarija pisma naših dvaju naroda pokazuju velike sličnosti kao i povijesni dokumenti pisani na njima, kazao je, podsjetivši da Hrvati i Ukrajinci dijele izvornu ikavicu. Bebić je istaknuo kako se mi u Hrvatskoj ponosimo našim nacionalnim manjinama, uključivo i ukrajinsku koja je dala velik doprinos u Domovinskom ratu. Hrvatski Ukrajinci su most prema Ukrajini, poručio je predsjednik Sabora Luka Bebić. Predsjednik ukrajinske Vrhovne Rade Volodimir Litvin, koji boravi u dvodnevnu službenom posjetu Hrvatskoj, kazao je kako "smatra da dijalog između Hrvatske i Ukrajine i naših dvaju naroda treba poticati i njegovati. Sa svoje strane učinit ćemo sve za razvoj naših odnosa kako ukrajinska manjina, među ostalim, ne bi zaboravila svoje korijene, ali i sudjelovala u razvoju Hrvatske. Spomenik je izgradio ukrajinski kipar Konstantin Dobianski i dar je ukrajinskog grada Drogobiča, koji je s Lipikom sklopio sporazum o prijateljstvu. Ivan Franko je 1908. boravio na liječenju u tadašnjim poznatim lipičkim toplicama.
ZAGREB
U ponedjeljak 14. ožujka počet će se izdavati rješenja za obavljanje taxi usluge u Zagrebu za narednih pet godina, najavio je na današnjem aktualnom satu zagrebačke Gradske skupštine pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za promet Mijo Bezer. Na upit zastupnika Darka Vuletića (HSS) što se događa s natječajem za obavljanje auto-taxi prijevoza, rekao je da se na natječaj javilo 100 pravnih i fizičkih osoba sa 303 zahtjeva za dozvolom za obavljanje taxi usluga. Od njih sto, pet tvrtki nije imalo formalno pravne uvjete, a od onih s uvjetima tri tvrtke su u vlasništvu Koste Minovskog. Bezer je rekao kako će ukupno biti oko 175 novih taksi prijevoznika, od toga će tvrtka Cammeo u vlasništvu Minovskog imati 84, a obrtnici su dobili oko 90 dozvola. Margareta Mađerić (HDZ) napomenula je kako je Milan Bandić u svom izvješću o radu gradonačelnika za posljednjih šest mjeseci iznio da je predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović najodgovorniji za stanje u Holdingu i pola milijarde kuna gubitka u 2010. Predložila je da se Čović očituje na to izvješće, a ukoliko je to istina da podnese ostavku. No, Čović se nije očitovao na taj prijedlog.
ZAGREB
U potjeri za dvojicom razbojnika koji su jutros opljačkali poštu u Kašini policijsko vozilo sletjelo je u odvodni kanal, pri čemu je jedan policajac lakše ozlijeđen, doznaje se u zagrebačkoj policiji. Dvojica nepoznatih razbojnika s motociklističkim kacigama na glavi dovezla su se oko 6,15 sati na motociklu do pošte u Ulici I. Mažuranića i opljačkali poštanski kombi. Jedan od poštara bio je u kombiju, a drugome je pljačkaš uz prijetnju pištoljem uzeo vreće s novcem i sjeo na motocikl iza suučesnika, nakon čega su pobjegli. Ubrzo su odbacili motocikl i bijeg nastavili osobnim automobilom. Na cesti između Soblinca i Sesveta policajac iz ophodnje koja se tamo našla izašao je na cestu i pokušao zaustaviti pljačkaše, no oni su nastavili vožnju. Ubrzo je stigla i druga ophodnja koja je pokušala prepriječiti put bjeguncima, no pljačkaši su svojim automobilom udarili u policijski automobil i izgurali ga s ceste te pobjegli. Policijski automobil sletio je u odvodni kanal, pri čemu je jedan policajac lakše ozlijeđen. Potraga za razbojnicima se nastavlja. Još se ne zna s koliko novca su pobjegli.