"Iako time formalno ne bi bio ugrožen status hrvatskoga kao službenoga jezika Republike Hrvatske kao punopravne članice Europske unije, osnivanje zajedničkoga prevodilačkog ureda predstavljao bi presedan jezične politike Europske unije koja deklarativno podržava i potiče višejezičnost. Stoga pred Institutom, a osobito pred našim službenim pregovaračima stoje još važne zadaće u nastojanju da se hrvatskomu jeziku u zajednici europskih država osigura jednokopravan status kakav imaju svi službeni jezici država članica", ističe Dunja Brozović Rončević u povodu skorašnjih Dana hrvatskog jezika.
U spomen na tridesetu obljetnicu potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, Hrvatski je sabor 1997. odlučio da se svake godine sredinom ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje jedna je od ustanova potpisnika znamenite Deklaracije koja je otvorila put današnjoj ustavnoj odredbi o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj, ali i utemeljivanju Instituta kao središnje znanstvene javne ustanove za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika.
Četiri godine nakon potpisivanja Deklaracije hrvatski književnik i leksikograf Miroslav Krleža (1893. - 1981.) rekao je Enesu Čengiću da - otkad piše, piše hrvatski. "Ne znam zašto se toliko nezvani brinu oko 'jedinstvena jezika', unoseći u tu gužvu svoje političke skrivene misli, raspirujući blesave strasti, podjarivane bolesnim ambicijama nesposobnih pojedinaca", govorio je Krleža, ističući da bi svaka analiza pokazala da se "iza intransigentnog stava prema jedinstvu jezika krije opasna i na temelju pedesetogodišnjega negativnog iskustva razorna centralistička politika koju je trebalo prevladati od prvog dana, to jest od proglašenja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca".
Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje napominje kako u povodu Dana hrvatskoga jezika taj institut svake godine organizira Dan otvorenih vrata.
Ove će godine taj institut otvoriti svoja vrata 17. ožujka od devet do 16 sati kako bi se zainteresiranim građanima, studentima i učenicima omogućilo da se izravno upoznaju sa znanstvenim radom i postignućima Instituta te da im se javno predstave rezultati rada na znanstvenim projektima. Sva dostupna institutska izdanja tada će se moći kupiti s popustom od 50 do 80 posto, rekla je.
Za Dan otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje posjetitelji će se moći upoznati s njegovim ustrojem i djelatnosti, a za učenike osnovnih i srednjih škola bit će organizirani i zanimljivi kvizovi u kojima će učenici na jedan dan moći postati lektori i doznati koliko zapravo poznaju hrvatski jezik.
Predstavit će se i dijalektna raznolikost hrvatskoga jezika pa će učenici imati priliku čuti zvučne snimke mjesnih govora iz različitih dijelova Hrvatske te provjeriti mogu li točno ili makar približno pogoditi koji govor pripada kojem dijelu Hrvatske, rekla je Dunja Brozović Rončević.
Zagrebački tjednik za društvena i kulturna pitanja "Telegram" objavio je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 17. ožujka 1967., nakon čega je slijedila komunistička hajka bez premca prema kulturnim i javnim djelatnicima te hrvatskim kulturnim i znanstvenim institucijama, napose Matici hrvatskoj.