O knjizi koju su priredili Amir Kapetanović, Dragica Malić i Kristina Štrkalj Despot "Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo: Pjesme, plačevi i prikazanja na straohrvatskom jeziku" govorila je akademkinja Dunja Fališevac, a o knjizi "Na ishodištu hrvatske leksikografije - Trojezični rječnik - Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje" govorio je jezikoslovac Marko Samardžija. Knjigu Barbare Golub Štebih "Germanizmi u kajkavskom književnom jeziku" predstavio je jezikoslovac Velimir Piškorec.
Govoreći o Međunarodnom danu materinskoga jezika ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović Rončević je ocijenila kako hrvatski jezik ne spada u skupinu ugroženih jezika, ali se po njezinim riječima osporava njegovo ime. "Ugroženi su organski govori i dijalekti premda je osam hrvatskih govora dobilo status zaštićene nematerijalne baštine", rekla je Rončević Brozović.
Govoreći o srednjovjekovnoj hrvatskoj književnosti akademkinja Fališevac je napomenula kako su priređivači knjige zapisali izgled prvotnoga zapisa književnog djela, njegove inačice te promjene kroz vrijeme. U knjigu, koja ima 800 stranica, uvrštena su djela nastala do 1500. godine te neka prepisivana do polovice 16. stoljeća, rekla je dodavši kako su osim religiozne tematike u knjizi i tri satirične pjesme.
Istaknula je kako je riječ o pjesmi protiv svećenika, protiv pokvarenosti svjetovne vlasti te protiv žena. "Knjiga prikazuje sve što je nastalo u srednjem vijeku, a do sad ostalo poznato, rekla je dodavši kako je knjiga kompleksna slika srednjovjekovne hrvatske kulture.
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se 12. put u organizaciji UNESCO-a.