Prema podacima koje je iznio sveučilišni profesor ekonomije Mato Bartoluci, zdravstveni turizam u Hrvatskoj u ukupnim turističkim kapacitetima sudjeluje sa 0,5 posto, a u noćenjima sa 6 posto. U strukturi gostiju dominiraju domaći sa 84 posto, a slijede Talijani, građani Bosne i Hercegovine i Austrijanci.
Ukupne investicije u zdravstveni turizam od 2003. do 2009. realizirane su u iznosu od 51 milijun eura, što govori o tome da nije u dovoljnoj mjeri prepoznat potencijal te gospodarske grane, kaže Bartoluci.
Hrvatska bi po mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma mogla biti Florida za stanovnike sjeverne Europe, kaže Nikica Gabrić iz Klinike Svjetlost koji predlaže gradnju stanova na desetak lokacija duž jadranske obale u kojima bi stanovali umirovljenici iz sjeverne Europe. Kaže da bi dnevni prihod koji bi generirala ta populacija za svoje zdravstvene, rekreativne i druge potrebe mogao iznositi 7,5 milijuna eura ili 1,35 milijardi eura tijekom 180 dana.
Da bi se to moglo postići potrebno je razviti turizam izvan sezone smatra Gabrić, a njegovo mišljenje dijeli i potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević koji bitnim drži produljenje sezone.
Miljenko Bura iz Udruge za medicinski turizam kaže da su prednosti Hrvatske u odnosu na konkurentske zemlje atraktivnost destinacije, medicinski kadar, cjenovna konkurentnost i blizina emitivnih tržišta.
Prema njegovom mišljenju Hrvatska bi uz čvrsto opredjeljenje za razvoj te turističke grane mogla postići rezultate koje je osamdesetih godina postigla u gradnji ACI-jevih marina, izgradivši ih petnaestak za par godina.