Primajući zahtjeve nevladinih udruga, Uzelac je kazao da će s njima upoznati predsjednicu Vlade Jadranku Kosor i članove Vlade te ih predati vladinim radnim tijelima.
Podsjetio je kako on osobno i njegovi suradnici, štiteći ljudska prava, ističu da su u Hrvatskoj najčešće ugrožene manjine i jedna većina - a ta većina upravo su žene. "Budite sigurni da ću učiniti sve što je u mojoj moći da to za što se zalažete dobije punu pozornost u Vladi", rekao je Uzelac.
Koordinatorica ženskih sindikalnih grupa Jasna Petrović novinarima je izjavila kako je inzistiranje poslodavaca na fleksibilizaciji tržišta rada najveći problem, jer žene danas u Hrvatskoj, u usporedbi s EU, "nisu radnice nego robinje".
Napominjući kako danas žene obilježavaju sto godina od kada su po prvi puta u svijetu obilježile Međunarodni dan žena, Petrović je rekla da se one, nažalost, više ne bore za osmosatno radno vrijeme i veće plaće, već da plaće uopće dobiju.
Istaknula je da je danas među zaposlenima samo 46 posto žena, iako ih je većina u radnoj dobi. Žene su većinom zaposlene u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, a slijede prerađivačka industrija, obrazovanje i uslužne djelatnosti, gdje su plaće niske, a na rukovodećim mjestima su najčešće muškarci.
Popović je kazala da od Vlade, uz ostalo, traže zaustavljanje diskriminacije žena na tržištu rada, smanjenje jaza između prosječne muške i ženske plaće, da rad na određeno vrijeme mora biti iznimka te zaustavljanje pada stope radne aktivnosti žena.
Aktivistice Ženske mreže Hrvatske i ženskih sindikalnih grupa u podne su zahtjeve javno pročitale na Trgu bana Josipa Jelačića te u zrak simbolično pustile balone u nadi kako njihovi zahtjevi neće završiti samo - u zraku. Potporu njihovim zahtjevima dala je i nevladina udruga "B.a.B.e" i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).