Na pitanje zašto se tolerira općinama i gradovima u Karlovačkoj županiji da se na ulazu u mjesto, gdje Srbi po zastupljenosti imaju pravo na obilježje, ne postave table na dva pisma, latinici i čirilici, Uzelac je odgovorio kako o tome treba obavijestiti nadležno ministarstvo jer, kazao je, "tu nema više hoću-neću“, njihova je obveza da poštuju Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, kojime je riješena ravnopravna privatna i službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina.
O nedavnoj inicijativi iz Srbije da se u Hrvatskoj Srbe proglasi konstitutivnim narodom, Uzelac je kazao kako je odluka Hrvatskog sabora da se status Srba u Hrvatskoj u Ustavu RH izmijeni iz naroda u nacionalnu manjinu, bila legalna i legitimna, iako su protiv nje bili srpski zastupnici. Također smatra da je nakon toga manjinski sustav riješen samo na normativnom planu, ali ne i u mjeri koja bi riješila sve životne probleme.
Ali, kazao je dalje Uzelac, mi imamo snage i volje da to riješimo unutar Hrvatske, a u sklopu europskog kulturnog prostora kao prostora sloboda i ljudskih prava, pojedinačnih i kolektivnih. Mi moramo naći mjeru, graditi hrvatsko društvo kao naše društvo, kao i svi drugi građani Hrvatske, a to ozbiljno pitanje narod ili nacionalna manjina nije za prepucavanje, pogotovo ne za prepucavanje preko granice.
Predstojeći popis stanovništva predstavlja, po Uzelčevom mišljenju, veliki test istinskih sloboda u Hrvatskoj, hoće li se ljudi izjašnjavati točno onako kako se osjećaju, ili će mnogima, kao kod prethodnog popisa 2001. godine, biti nelagodno zbog svoje pripadnosti.
Manjina čija se osnovna ljudska prava najviše krše u Hrvatskoj su Romi, na čijim pravima treba još puno raditi, jer su prikračeni u općedruštvenom i općeljudskom smislu, dodao je.