Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 2,1 posto, na 12.130 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1,7 posto, na 1.319 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 2.781 bod.
To je prvi pad cijena dionica nakon tri tjedna rasta i posljedica je sukoba u Libiji između protivnika i pristaša tamošnjeg vođe Moamera Gadafija.
Ulagači se plaše da bi proturežimski prosvjedi, koji su već rezultirali svrgavanjem vlastodržaca u Egiptu i Tunisu, mogli uzdrmati i druge naftom bogate zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
Zbog strahovanja da će prosvjedi u Libiji narušiti opskrbu naftom, cijena 'crnog zlata' porasla je prošloga tjedna oko 13 posto.
U četvrtak je na londonskom tržištu cijena nafte dosegnula 120 dolara po barelu, najvišu razinu od kolovoza 2008. godine, dok je na burzi u New Yorku preskočila 100 dolara.
No, nakon što je objavljeno da nemiri u Libiji i na Bliskom istoku nisu izazvali pad zaliha nafte, te da je Saudijska Arabija povećala proizvodnju, cijena 'crnog zlata' pala je na londonskom tržištu na otprilike 112 dolara, a u New Yorku ispod 100 dolara.
Rast cijene nafte izazvao je pad dionica jer se ulagači plaše da će visoke cijene goriva izazvati slabljenje potrošnje, što bi moglo narušiti oporavak američkog gospodarstva.
Procjenjuje se da bi rast cijene nafte za 10 dolara mogao nagristi rast gospodarstva SAD-a za 0,2 postotna boda u godinu dana.
Zbog toga su početkom tjedna cijene dionica oštro pale. U utorak je S&P 500 indeks potonuo više od 2 posto, što je bio njegov najveći dnevni pad od kolovoza prošle godine.
Pod najvećim su pritiskom bile dionice kompanija čije poslovanje uvelike ovisi o cijeni goriva, primjerice, u transportnom sektoru.
S druge strane, među rijetkim dobitnicama bile su dionice naftnih kompanija, kojima odgovara rast cijena 'crnog zlata'.
Ipak, krajem tjedna tržište se, s padom cijena nafte, stabiliziralo.
“Oporavak indeksa pokazuje da još uvijek postoji podrška na strani kupnje. Nemiri u Libiji dobar su razlog za korekciju cijena na niže. A da se cijena nafte u Londonu zadržala iznad razine od 120 dolara, to bi nas navelo na ponovne procjene koliki bi rast gospodarstva mogao biti ubuduće. To je razina na kojoj počnete razmišljati kako da promijenite pozicije“, kaže David Joy, strateg u tvrtki Columbia Management.
Daljnji razvoj situacije na tržištima vrlo je neizvjestan jer se čini da većina ulagača sumnja u mogućnost daljnjeg rasta cijena dionica, na što ukazuje obujam trgovanja.
Početkom tjedna, dok su se ulagači zbog prosvjeda u Libiji povlačili s tržišta, dnevni obujam trgovanja bio je veći od 9 milijardi dionica. Krajem tjedna, u fazi stabilizacije tržišta, na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je dnevno mijenjalo oko 7 milijardi dionica, znatno ispod lanjskog dnevnog prosjeka od 8,47 milijardi.
„Bit će to nesigurna vožnja. Mislim da neće doći do jedne velike korekcije cijena, pa da se s time završi. Očekujem više manjih korekcija na niže idućih nekoliko mjeseci dok se ne rasplete situacija na Bliskom istoku“, kaže David Kelly, strateg u JPMorgan Fundsu.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,34 posto, na 6.001 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,25 posto, na 7.185 bodova, a pariški CAC 2,10 posto, na 4.070 bodova.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 2,9 posto, na 10.526 bodova.