Vladimir Geiger, znanstveni savjetnik pri Hrvatskom institutu za povijest i voditelj projekta "Ljudski gubitci Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću", održao je predavanje u sklopu redovite tribine i u prostorijama "Hrvatskoga slova".
Naglasio je kako se i danas "neki upinju sačuvati dogmu o nepogrješivosti Josipa Broza Tita, nudeći hrvatskoj javnosti tzv. znanstveni pristup da su ubojstva u tom razdoblju zapravo bili ekscesi".
Dodao je da se pri tomu pozivaju i na to da je Drugi svjetski rat završio 9. svibnja 1945. te se svi zarobljeni nakon toga ne mogu smatrati ratnim zarobljenicima, već pobunjenicima, odmetnicima i teroristima. Smatra kako se time, ali i na brojne druge načine, minimaliziraju i opravdaju zločini poraća u Hrvatskoj.
Geiger se osvrnuo i na stajališta nekih kolega povjesničara, spomenuvši da, primjerice, "akademik Petar Strčić pokušava uvjeriti u prozapadnu orijentaciju Josipa Broza Tita". Geiger to smatra potpuno neutemeljenim zbog ozbiljnih veza Tita s Kominternom.
Spomenuo je i stajalište Ive Goldsteina kako Josip Broz nije poticao naredbe za masovnim likvidacijama ali ih nije mogao spriječiti te izjave publicista Slavka Goldsteina da je Tito znao za likvidacije, katkad je zbog njih i negodovao, ali nije ništa ozbiljno poduzeo da ih spriječi.
U Geigerovo predavanje nazočne je uveo njegov kolega povjesničar Mato Artuković, znanstveni savjetnik pri Hrvatskom institutu za povijest zaposlen u Podružnici za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskome brodu, koja je nositeljica projekta "Ljudski gubitci Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću". Taj se projekt provodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Artuković je ocijenio kako su radovi povjesničara Vladimira Geigera i Mate Rupića zadužili hrvatsku historiografiju, rekavši da čak i u samostalnoj Hrvatskoj nije bilo lako početi izdavati knjige s tematiikom kojoj su se oni posvetili.
Vladimir Geiger rođen je u Đakovu 1962. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i doktorirao 1996. s tezom “Njemačka etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća”.