Vrhovni vojni zapovjednik Sjedinjenih Država admiral Mike Mullen, koji je doputovao u regiju Perzijskog zaljeva kako bi s američkim saveznicima ojačao veze zbog vala arapskog nezadovoljstva, izrazio je "veliku zabrinutost zbog zbivanja u Libiji, a napose gubitaka ljudskih života".
U prvom komentaru na libijske nemire kinesko ministarstvo vanjskih poslova "izrazilo je krajnju zabrinutost" i nadu "da će Libija brzo vratiti socijalnu stabilnost", ali nije spomenulo pukovnika Gadafija, što je uobičajena reakcija Pekinga koji izbjegava kritizirati autoritarne režime zemalja u razvoju.
Kina je pozvala Libiju neka istraži pljačke kineskih tvrtaka pošto je agencija Xinhua prenijela da su naoružani pljačkaši u nedjelju opustošili gradilište i naselje kineske tvrtke Huafeng Construction Co.Ltd u gradu Agedabia te 1.000 kineskih radnika ostavili bez krova nad glavom. Kinesko-libijska razmjena u 2010., narasla je na 6,6 milijardi dolara, što je 27 posto više nego 2009.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da "sila ne može i ne smije biti način rješavanja društvenih problema" i pozvalo libijske vlasti da se suzdrže od nasilja. Objavilo je i da prema sadašnjim podacima među ruskim državljanima u Libiji nema ni žrtava ni ozlijeđenih.
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan rekao je u govoru koji je prenosila televizija da "će brutalne intervencije prema onima koji izražavaju demokratske zahtjeve samo ubrzati spiralu nasilja". Dodao je da će prioritet Ankare biti "siguran povratak turskih državljana", njih 25.000 koji čekaju evakuaciju iz Libije gdje radi oko 200 turskih poduzeća na građevinskim poslovima vrijednima oko 11 milijarda eura.
Oporba je oštro kritizirala Erdogana jer je primio "nagradu Gadafi za ljudska prava" kada je u studenome posjetio Libiju, no on se branio da je to izraz zahvalnosti turskoj podršci rješavanju palestinskog pitanja.
A u svezi s palestinskim pitanjem izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman u Bruxellesu je rekao da bune arapskog svijeta nemaju nikakve veze za zastojem bliskoistočnih mirovnih pregovora.
"Izraelsko-palestinski sukob nije glavni problem", jer su pobune potaknute "bijedom i siromaštvom i zato je potrebno pružiti gospodarsku potporu zemljama u toj regiji", rekao je Lieberman i naglasio da ne vidi nikakve veze "između Izraela, Palestine i nemira u Egiptu, Bahreinu, Egiptu ili Libiji".
No mađarski šef diplomacije Janos Martonyi ocijenio je da arapski nemiri zahtijevaju "hitan napredak u mirovnim pregovorima" Izraelaca i Palestinaca.
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad ocijenio je da arapski čelnici moraju više slušati svoje narode. Na sastanku s izaslanstvom republikanaca američkog Senata Al-Asad je pozvao SAD na "ozbiljnu akciju radi postizanja globalnog i pravednog mira na Bliskom istoku".
Britanski premijer David Cameron osudio je gušenje libijskih prosvjeda i rekao da "je razina nasilja režima protiv naroda potpuno neprihvatljiva" te pozvao vlasti "da prekinu nasilje, pruže punu zaštitu, napose stranim državljanima i onima koji žele napustiti Libiju".