Centar u priopćenju nepominje da je sudjelovao u izradi zajedničkog mišljenja hrvatskih organizacija civilnog društva o spremnosti Hrvatske na zatvaranje poglavlja 23. "Pravosuđe i temeljna prava", ističući da su zaštita od diskriminacije i pištivanje ljudskih prava važan dio tog poglavlja.
Naglašava da su nacionalna i etnička pripadnost, kao i seksualna orijentacija i rodno izražavanje, najčešće osnove diskriminacije i zločina motiviranih mržnjom u Hrvatskoj, dodajući da podaci nadležnih institucija o 20-tak slučajeva zločina iz mržnje u 2010., od čega samo tri po osnovi seksualne orijentacije, ne pokazuju stvarnu brojku zločina iz mržnje koju su dokumentirale udruge, a koji je, ističu, višestruko veći.
U Centru smatraju da je potrebno učiniti više napora u primjeni i implementaciji Zakona o suzbijanju duskriminacije, te traže da se izvan snage stave stavci u članku 9. zakona koji propisuje slčajeve izuzeća od diskriminacije, budući da, upozoravaju, izravno diskriminiraju državljane drugih zemalja i osobe u istospolnim zajednicama.
Također traže da se kaznena djela motivirana mržnjom, kao i napadi na osobe koje štite ljudska prava, zviždače i novinare kroz promjene Kaznenog zakona definiraju kao kvalificirani oblik odgovarajućeg kaznenog djela.