Prema jednoj od odredbi Zakona o HRT-u članovi Vijeća HRT-a moraju predstavljati razne skupine hrvatskoga društva, a u prijedlogu novog sastava Programskog vijeća nema niti jednog predstavnika crkava, hrvatskih sveučilišta, HAZU-a, DHK-a, udruga glazbenika ili Matice hrvatske, rekao je Zorislav Lukić, glavni tajnik MH na današnjoj konferenciji za novinare.
Po Lukićevim riječima, zakonski je upitan izbor kandidata koji su se sami kandidirali, nasuprot onima koje su izabrala upravna tijela njihovih ustanova, kao i sama procedura izbora, s obzirom na to da bi HRT trebao biti neovisan o bilo kakvom političkom utjecaju, a izbor tih 11 članova, ustvrdio je, proveden je političkim dogovorom političkih stranaka vlasti i oporbe.
Naglasio je kako Matica i DHK žele povećati svoju inicijativu, zajedno s ustanovama koje su već reagirale na sadašnji prijedlog kandidata, te će u narednih tjedan dana alarmirati hrvatsku javnost i apelirati na političke stranke i sabornike da se taj prijedlog povuče. Ako prijedlog ipak bude prihvaćen, radit ćemo na tome da se takav zakon promijeni i svim mogućim sredstvima osporavati legitimitet takvom Programskom vijeću, dodao je Lukić.
Predsjednik DHK-a Borben Vladović, koji je bio kandidat Društva za Programsko vijeće, rekao je kako bi književnik Ante Tomić, koji se sam kandidirao, i on bili ravnopravni u konkuriranju tek onda kada bi Tomića izabrala Uprava Hrvatskog društva pisaca, čiji je član, kao što je njega izabrala Uprava Društva koje ima više od 500 članova. Smeta nam procedura izbora kandidata, ne samo zbog nas nego i zbog javnosti jer je Hrvatska televizija važna u cjelokupnom društvenom djelovanju, dodao je.
Hrvatske kulturne ustanove nemaju niti jednog predstavnika u predloženom sastavu Programskog vijeća, a u programu HRT-a sve se više potiskuje hrvatska kultura, znanstveni i umjetnički sadržaji i dramski program, dok se kulturni sadržaji guraju duboko u noć i zbijaju u male forme, ocijenio je potpredsjednik Matice Stjepan Sučić, upitavši se tko to ima pravo potcijeniti hrvatske kulturne potrebe i tko pridonosi slamanju te ustanove.
Ne možemo šutjeti kada se najbolji hrvatski pisci mimoilaze za tako važan posao, nećemo šutke gledati slamanje hrvatskih kulturnih ustanova i uništavanje svega onoga što se stvaralo u najtežim prilikama, istaknuo je Sučić.