Pritom pozivaju predsjednika Republike za preuzimanje inicijative za novi hrvatski dogovor. Predsjednik bi prema zamisli HUP-a trebao potaknuti okupljanje društvenih aktera koje bi rezultiralo dogovorom oko važnih pitanja u području unutarnje i vanjske politike, gospodarstva i socijalnog dijaloga.
HUP, naime, polazi od ocjene da je Hrvatska suočena s bezidejnošću izvršne vlasti, ali i oporbe i dominacijom stranačkih i političkih ciljeva u užem smislu ispred nacionalnih i općedruštvenih.
Hrvatska nema definirane jasne nacionalne interese i političke ciljeve osim članstva u EU, smatraju u HUP-u i dodaju kako je svaka tema ili inicijativa, bilo izvršne vlasti ili oporbe, odmah područje velikih sporenja, omalovažavanja i podmetanja. Takva kultura dijaloga prelila se i u odnose drugih društvenih čimbenika, pa i socijalnih partnera - poslodavaca i sindikata, kaže se u platformi predstavljenoj na današnjem susretu poslodavaca s predsjednikom Josipovićem u organizaciji HUP-a.
Takvo neodrživo stanje, navodi se, potaknulo je HUP da pozove predsjednika Ivu Josipovića na preuzimanje inicijative za "Novi hrvatski dogovor".
HUP u "Platformi" iznosi prijedloge svojih rješenja na sedam područja.
Na početku se ističe potreba uspostave profesionalnog, odgovornog i civiliziranog dijaloga svih društvenih čimbenika koji bi zamijenio izrazito nisku kulturu javnog dijaloga. Takvi odnosi po ocjeni HUP-a blokiraju ozbiljnije promjene te ih treba dokinuti zajedničkim dogovorom pod pokroviteljstvom vodećeg hrvatskog političkog autoriteta kakav je sada po ocjeni HUP-a predsjednik Republike.
Poslodavci ističu kako treba unaprijediti investicijsku i poduzetničku klimu. HUP smatra da bez pokretanja novog investicijskog ciklusa, prvenstveno privatnih investitora, nema pokretanja gospodarstva niti novog zapošljavanja.
HUP upozorava da je u Hrvatskoj jedan od komparativno otežavajućih čimbenika javna uprava i sustav javnih i državnih poduzeća koji je preglomazan i neefikasan. HUP traži efikasnu javnu upravu na što se, kako navode, naslanja i teritorijalni i administrativni ustroj koji će se temeljiti na načelu održivosti, te traži funkcionirajuće pravosuđe.
Poslodavci traže uravnoteženje javne potrošnje s ostvarivim prihodima i mogućnostima gospodarstva, a to je po njihovoj procjeni maksimalno 100 milijardi kuna. Upozorava se i na sustav poticaja i transfera bez nadzora trošenja te se traži model u kojem će se socijalni transferi temeljiti na precizno utvrđenim kriterijima, bez političkog klijentelizma.
U području radnog zakonodavstva poslodavci traže sigurnost za radnike i fleksibilnost za poslodavce, ocjenjujući da je domaće radno zakonodavstvo među najtvrđima u Europi, što je jedan od razloga velike nezaposlenosti i nekonkurentnosti zemlje.
Mirovinski sustav po ocjeni HUP-a karakterizira prevelik broj umirovljenika, preniska prosječna dob umirovljenja i vrlo niska razina zaposlenosti u radno aktivnom stanovništvu. Preporuča se jačanje drugog mirovinskog stupa i povećanje atraktivnosti trećeg.
Porezni sustav, smatraju u HUP-u, karakteriziraju previsoka porezna i neporezna davanja i kompliciranost. Predlažu pojednostavljenje i smanjenje bruto cijene rada te strogu pravnu proceduru za izmjene poreznog sustava čime bi se okolnosti poslovanja učinile izvjesnijim.