U sklopu akcije ponuđene su stipendije za edukacijske programe poput web dizajnera, grafičkih dizajnera, specijalista za digitalnu fotografiju ili video, sistemskih i mrežnih administratora, servisera računala i sl, rečeno je na današnjem predstavljanju projekta.
Lani se prijavilo oko 500 zainteresiranih osoba, od kojih je 131 dobila stipendije, a ove godine zbog povećanog zanimanja očekujemo oko 800 kandidata na tribinama i savjetovanjima u Splitu, Rijeci, Zadru, Puli, Osijeku i Zagrebu. S obzirom da je proračun projekta ostao na prošlogodišnjoj razini od pola milijuna kuna, procjenjujemo da će ponovno biti dodijeljeno oko 130 stipendija, izjavio je član Uprave Algebre Hrvoje Balen.
Stipendije su namijenjene osobama iz četiri kategorije: nezaposleni, poduzetnici početnici, žene starije od 40 godina i mladi do 25 godina starosti. Među njima do posla najteže dolaze žene iznad 40 godina i mlado do 25 godina, kaže Balen.
Želimo ljudima na tržištu rada pokazati na kojim bi područjima mogli najlakše naći posao ako se dodatno školuju, a cilj je da posao nađe više od polovice stipendista, istaknuo je član Uprave Algebre Mislav Balković.
Na temelju prošlogodišnjeg iskustva Balković očekuje da će se uglavnom javiti osobe sa SSS-om, starije od 30 godina i većinom ženskog spola. Prijave za stipendije otvorene su tjedan dana, a komisija će rezultate objaviti odmah nakon završetka tribina i individualnih konzultacija.
U sklopu najave projekta predstavljeni su rezultati istraživanja o korištenju računala koje je provedeno na ukupno 1603 ispitanika iz osam županija.
Istraživanje na uzorku ispitanika između 17 i 40 godina, radno najdinamičnijeg segmenta stanovništva, pokazuje kako je 38 posto pohađalo neku vrstu školovanja u posljednjih godinu dana, što je napredak u odnosu na prošlogodišnjih 33 posto.
Kod 44 posto ispitanika glavni motivi za školovanje bili su osobni interesi ili usavršavanje, kod 33 posto potrebe sadašnjeg posla, a kod 16 posto lakše zapošljavanje.
Na upit o preduvjetu za pronalazak dobrog posla 32 posto ispitanih na prvo mjesto stavilo je dobar fakultet, 26 posto smatra kako je za to ključna dobra veza, a 11 posto prethodno radno iskustvo.
Problem je i dalje niska razina informatičke pismenosti u Hrvatskoj jer među ispitanicima koji predstavljaju ukupno radno aktivno stanovništvo (od 17 do 65 godina) 22 posto njih se uopće ne koristi računalom, a u pojedinim županijama stanje je još gore - u Bjelovarsko-bilogorskoj kompjutorom se ne služi čak 38 posto ispitanika a u Osječko-baranjskoj županiji 37 posto.