MOSTAR - Sud BiH donio je u srijedu odluku o produljenju ekstradicijskog pritvora hrvatskome branitelju Tihomiru Purdi do šest mjeseci, kako bi sud dobio potrebno vrijeme da odluči o zahtjevu za njegovim izručenjem Srbiji, potvrđeno je za Hinu u Sudu BiH.
Purdine obrana je najavili žalbu na odluku o produljenju pritvora. Glasnogovornica suda Selma Hadžić rekla je da je sudsko vijeće nakon rasprave u srijedu odlučilo uvažiti zahtjev državnog odvjetništva BiH, budući je 14. veljače istjecao rok o privremenom ekstradicijskom pritvoru. "Budući sud BiH u tome roku neće moći donijeti odluku o izručenju, donesena je odluka da se produlji ekstradicijski pritvor u trajanju do šest mjeseci od uhićenja gospodina Purde", rekla je Hadžić. Pojasnila je da se na tu odluku sudskog vijeća, kojim je predsjedao Halil Lagumdžija, obrana može žaliti prizivnome odjelu. Purdin odvjetnik Josip Muselimović rekao je da će se žaliti na odluku o produljenju ekstradicijskog pritvora. "Uputit ćemo žestok prigovor jer ovdje nema nikakva temelja za pritvor ni za ekstradiciju. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći kaže da ekstradicije nema ako nema pravomoćne presude ili osnovane sumnje da je zločin počinjen, a toga u slučaju gospodina Purde doista nema", rekao je Muselimović. Srbijansko pravosuđe Purdu tereti za navodno sudjelovanje u ubojstvu dvojice i teškom ranjavanju jednog pripadnika bivše JNA tijekom borbi vođenih oko Borova Naselja 1991., zbog čega je za njim 2008. posredstvom Interpola raspisalo međunarodnu tjeralicu na temelju koje je Purda i uhićen u BiH gdje se nalazi u ekstradicijskom pritvoru.
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo u nastavku završnih riječi iznijelo je u srijedu pregled dokaza kojima je tijekom suđenja šestorici vojnih i političkih čelnika bosanskih Hrvata, kako vjeruje, dokazalo sudjelovanje bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića u udruženom zločinačkom pothvatu kao i njegovu odgovornost za zločine i propuste u kažnjavanju počinitelja zločina počinjenih tijekom rata u BiH. Petković je 30. lipnja 1993. izdao zapovijed za uhićenjem tisuća muslimanskih muškaraca znajući da se o tim zarobljenicima neće moći pružiti odgovarajući uvjeti, ustvrdila je tužiteljica Kimberly West istaknuvši da je "jedino objašnjenje da je Petković bio odan i predan udruženom zločinačkom pothvatu". U lipnju i srpnju 1993. na području Herceg-Bosne uhićene su tisuće Bošnjaka i odvedeni u logore za što Den Haag tereti političke i vojne čelnike bosanskih Hrvata. Petkovićevo sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu tužiteljica smatra dokazanim i činjenicama da je Petković sudjelovao na političkim sastancima na najvišoj razini, kako s predstavnicima Hrvatske tako i s predstavnicima Srba uključivši i zapovjednika snaga bosanskih Srba generala Ratka Mladića s kojim su čelnici bosanskih Hrvata, prema Mladićevim ratnim dnevnicima, pregovarali o podjeli BiH. Bivši čelnici samoproglašene HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić optuženi su za zločine protiv čovječnosti počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj.
ZAGREB/DEN HAAG - Haaški tužitelj Douglas Stringer ustvrdio je u srijedu u završnim riječima na suđenju šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata da su dokazi pokazali da je bivši načelnik glavnog stožera HVO-a general Slobodan Praljak znao za zločine koji su počinjeni nad muslimanskim civilima i zarobljenicima tijekom rata u BiH te da nije učinio ništa da ih spriječi ili kazni počinitelje. Tisuće ljudi HVO je prognao dok je Praljak bio načelnik glavnog stožera HVO-a u 1993. godini, kazao je Stringer pred Haaškim sudom (ICTY), ocjenjujući da je nemoguće da nije znao za to jer je protjerivanje bilo toliko širokih razmjera. Dokazi pokazuju da se Praljak slobodno kretao po čitavom području pod svojom nadležnosti i pokazivao je da zna sve što se događa, rekao je Stringer dodajući da zbog toga nije moguće da Praljak nije znao da je znatan broj ljudi i opreme HVO-a angažiran na dovršavanju protjerivanja muslimanskog stanovništva u drugoj polovici 1993. On je odbacio tvrdnje Praljkove obrane iznesene tijekom suđenja da Praljak nije znao i nije imao veze s logorima za tisuće muslimanskih muškaraca uspostavljenima na području Herceg Bosne i ustvrdio da je Praljak za njih znao kao i za uvjete koji su u njima vladali te da je imao obvezu poduzeti mjere za poboljšanje stanja što je propustio učiniti. Teze obrane da se radilo o muškarcima potencijalno boračkog statusa te ih se moglo zatočiti tužitelj je odbacio tvrdeći da takav izgovor ne može opravdati zatočenje svih vojno sposobnih muškaraca jer se radi o civilima.
BEOGRAD - Srbijansko ministarstvo pravosuđa uputilo je Francuskoj molbu za izručenje bivšeg pripadnika srpske paravojne postrojbe "Škorpiona" Milorada Momića (47), uhićenog prije desetak dana na jugoistoku Francuske, potvrđeno je Hini u srijedu u tom ministarstvu. Molba za izručenjem Momića, kako je precizirano, upućena je nadležnim francuskim tijelima u utorak 8. veljače. Hrvatska je također od Francuske zatražila izručenje Momića, koji se u Francuskoj skrivao s lažnim ispravama pod imenom Guy Monier, a radio je u jednoj građevinskoj tvrtki i uhićen je dok je išao na posao. "Ministar je potpisao zahtjev za izručenje koji je s popratnom potrebnom dokumentacijom poslan francuskim vlastima", izjavila je za Hinu glasnogovornica hrvatskog ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić, dodajući kako francusko pravosuđe nema rok u kojemu mora odlučiti o tome zahtjevu. Odluku o izručenju Momić čeka u ekstradicijskom pritvoru. Bivšeg pripadnika zloglasnih "Škorpiona", zbog ratnog zločina počinjenog u istočnoj Slavoniji, traži vukovarski županijski sud, po čijem je nalogu i raspisana tjeralica. Momić je uhićen početkom prošlog tjedna u blizini Grenoblea na temelju europskog uhidbenog naloga izdanog u Srbiji, gdje ga se tereti za zločin protiv čovječnosti. Sumnja se da je kao pripadnik "Škorpiona" sudjelovao u ubojstvu oko 8000 Bošnjaka u Srebrenici 1995., u najstrašnijem pokolju u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
BEOGRAD - Suđenje Sretenu Jociću, Željku Milovanoviću i Milenku Kuzmanoviću, beogradskom djelu skupine koja se u Srbiji i Hrvatskoj tereti za ubojstvo suvlasnika “Nacionala“ Ive Pukanića i njegovog suradnika Nike Franjića, nastavljeno je u srijedu dovršetkom ispitivanja svjedoka. Tomislav Marjanović je u početku svjedočenja videovezom iz županijskog suda u Zagrebu krajem studenog 2010. izjavio kako je ubojstvo planirano u Zagrebu, u stanu prijatelja Roberta Matanića, Daria Anića. Naveo je i da su u planiranju sudjelovali on (Marjanović), Robert i Luka Matanić, Amir Mafalani, Željko Milovanović, Bojan Gudurić i Milenko Kuzmanović te da je nekoliko puta dolazio Slobodan Đurović, koji je posredovao između njih i Jocića. Višednevno svjedočenje Marjanovića tada je prekinuto tako što je s ispitivanjem svjedoka započeo drugooptuženi Milovanović, a nakon što su ispitivanje završili optuženi Jocić i Kuzmanović, kao i ostale strane u postupku. Milovanović je tada odbacio tvrdnje Marjanovića da su skupa sudjelovali u planiranju ubojstva, a svjedok je na današnjem ročištu, nastavljajući odgovarati na pitanja Milovanovića, ostao pri ranijoj tvrdnji da je Milovanović sudjelovao u tome. Andrijana Stanić, djevojka Roberta Matanića, osuđenog u Hrvatskoj za isti zločin, kazala je da je u Matanićevom stanu nekoliko tjedana sredinom 2008. viđala dvojicu muškaraca - Bojana i Željka, ali da nije znala tko su oni i odakle su, kao i da nije imala nikavih spoznaja da je planirano ubojstvo. Nastavak suđenja najavljen je za četvrtak kada bi u svojstvu svjedoka, iz Županijskog suda u Zagrebu, videovezom trebalo početi ispitivanje Slobodana Đurovića, jednog od šestorice nedavno osuđenih u Hrvatskoj za isto kazneno djelo.
MOSTAR - Šestero pripadnika vehabijskoga pokreta u srijedu se pred Sudom BiH izjasnilo da nisu krivi po točkama optužnice koja ih tereti za teroristički bombaški napad na zgradu policijske uprave u Bugojnu, u kojemu je u lipnju prošle godine smrtno stradao jedan policajac, priopćilo je državno odvjetništvo BiH. Članovi radikalnog islamističkog pokreta Haris Čaušević, Adnan Haračić i Emin Osmanagić rekli su da nisu krivi a optuženi Naser Palislamović odbio se pojaviti na današnjem ročištu, dok su se Haris Špago i Nedžad Keško odbili izjasniti o krivnji pa je sudsko vijeće zaključilo da svi optuženi niječu krivnju. Palislamovićeva odvjetnica izjavila je da njezin branjenik ne priznaje sud. U optužnici se precizira da je Čaušević aktivirao eksplozivnu napravu a u tome su mu pomogli Haračić i Palislamović čime su zajedno počinili teroristički napad radi nanošenja "velike štete objektu Bosne i Hercegovine" pri čemu je smrtno stradala jedna osoba. Dodaje se da su "za cilj imali prisiljavanje tijela vlasti Bosne i Hercegovine te ozbiljno zastrašivanje stanovništva i ozbiljnu destabilizaciju osnovnih političkih, ustavnih i društvenih struktura Bosne i Hercegovine". Optuženi Osmanagić, Špago i Keško, kako se navodi u optužnici, pružili su pomoć počinitelju kaznenog djela za koje je zakonom Bosne i Hercegovine propisana kazna dugotrajnog zatvora.
MOSTAR - Vijeće ministara BiH odobrilo je u srijedu na sjednici u Sarajevu vođenje pregovora za zaključivanje ugovora s Europskom investicijskom bankom (EIB) vrijednog 166 milijuna eura za financiranje izgradnje dviju dionica autoceste na koridoru Vc. Kako je priopćeno iz vijeća ministara BiH, cilj projekta je izgradnja 31 kilometra autoceste na koridoru Vc koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom na sjeveru zemlje i njezinom središnjem dijelu. Riječ je o 10,76 kilometara duge dionice između Svilaja u Hrvatskoj i Odžaka te 20,35 kilometara dionice autoceste između Vlakova i Tarčina. Zajam EIB-a za ovaj projekt iznosi 166 milijuna eura, s uvjetima otplate od 25 godina i počekom od četiri godine, preciziralo je vijeće ministara BiH. U priopćenju se dodaje da je ministarstvo financija i riznice zaduženo da nakon završenih pregovora s Europskom investicijskom bankom dostavi vijeću ministara BiH nacrt ugovora na potvrđivanje.
KAIRO - Egipatska vojska mogla bi djelovati kako bi zaštitila nacionalnu sigurnost u slučaju da "pustolovi" pokušaju preuzeti vlast, rekao je egipatski ministar vanjskih poslova u srijedu, očigledno misleći na prosvjednike koji nastoje reorganizirati vladajući sustav. "Moramo očuvati ustav čak i ako se mijenja, jer će to zaštiti zemlju od pokušaja nekih pustolova da preuzmu vlast i nadziru proces tranzicije", rekao je ministar vanjskih poslova Ahmed Aboul Gheit. "Oružane snage bi bile primorane braniti ustav i egipatsku nacionalnu sigurnost... i našli bi se u krajnje ozbiljnoj situaciji", rekao je. Vojsci je zapovijeđeno da izađe na ulice 28. siječnja kada je policija izgubila nadzor nad ulicama koje se zauzeli prosvjednici tražeći da predsjednik Hosni Mubarak odstupi s dužnosti.
KAIRO - Muslimansko bratstvo, glavni egipatski islamistički oporbeni pokret, ustvrdilo je u srijedu da ne želi vlast iako predsjednika Hosnija Mubaraka, protiv kojeg deseci tisuća Egipćana prosvjeduju već 16. dan, poziva da odmah odstupi. "Muslimansko bratstvo ne želi vlast. Za sada ne želimo sudjelovati u vlasti", rekao je Mohamed Mursi, visoki dužnosnik pokreta, na konferenciji za novinare. "Prosvjede ne vodi jedna osoba, jedna stranka ili jedna skupina", rekao je taj dužnosnik Muslimanskog bratstva koje egipatske vlasti službeno zabranjuju dulje od pola stoljeća. "Mi smo uz narod, uz većinu egipatskog naroda. Nismo većina", rekao je Mursi, podsjetivši da Muslimansko bratstvo ne razmišlja o kandidaturi svog člana za sljedeće predsjedničke izbore. Muslimansko bratstvo uz druge oporbene skupine sudjeluje u dijalogu s režimom, koji je započeo zamjenik predsjednika Omar Sulejman. Mursi je međutim istaknuo da dijalog započet u nedjelju nije ozbiljan te kako se nekima čini da je riječ o monologu, a da oni žele dijalog. U srijedu popodne, 16. dana prosvjeda, tisuće ljudi još se nalazilo na Tahriru, središnjem kairskom trgu.
TUNIS - Tuniski Senat u srijedu je jednoglasno prihvatio zakon kojim prijelaznog predsjednika Fuada Mebazu ovlašćuje da vlada dekretima čime je izvan snage stavljen dvodomni parlament oformljen u doba svrgnutog predsjednika Zina El Abidina Ben Alija. Tekst o samorazvlaštenju u ponedjeljak je prihvatila i Nacionalna skupština. Prije glasovanja u srijedu premijer Mohamed Ganuši pozvao je Senat da podrži prijedlog i omogući vladi neometan rad jer je očito da narod gubi strpljenje. Novim zakonom zastupnici su omogućili predsjedniku Mebazi da donosi ukaze-zakone, napose zakon o općem oprostu, o reformi izbornog zakona i organizaciji političkih stranaka. Ganuši je najavio da će "za nekoliko dana" biti legalizirane stranke koje je zabranio režim bivšeg predsjednika Ben Alija. Zahtjev za legalizacijom već su podnijeli islamistički pokret Enahda Rašida Ganušija i ljevičarski Kongres za republiku koji vodi disident Monsef Marzuki. To će pomoći u "pripremi transparentnih i pravičnih izbora u kojima će sve stranke ravnopravno sudjelovati", rekao je Ganuši. Predsjednički i parlamentarni izbori trebali bi se održati za šest mjeseci, a točan datum još nije objavljen.
LJUBLJANA - Slovenska vlada predočila je u srijedu prijedlog po kojemu bi Slovenija bila podijeljena na šest regija, granice kojih bi se poklapale sa granicama šest biskupija. Ako se usvoji vladin prijedlog, Slovenija bi dobila regije koje bi se zvale Celjska, Koparska, Ljubljanska i Mariborska pokrajina, te pokrajine Murska sobota i Novo Mesto. Ideju je na sastanku gradonačelnika iz cijele držđave u srijedu predočila ministrica lokalne samouprave Duša Trobec Bučan, dodavši da bi se funkcije pokrajina odredile kasnije. Prijedlog da se granice pokrajina odrede po granicama crkvenih pokrajina protumačila je time da se je podjela na biskupije već afirmirala i da je u narodu prihvaćena. Pitanje regionalizacije i buduća uloga pokrajina u Sloveniji je važno političko pitanje koje već godinama izaziva polemike i teško se dolazi do prijedloga koji bi se mogli prihvatiti. Na savjetodavni referendum o granicama pokrajina koji je prije tri godine organizirala prijašnja vlada odazvalo se manje od deset posto birača, pa je regionalizacija države bila privremeno prekinuta. Sadašnja vlada regionalizaciju namjerava provesti do kraja svog mandata, najkasnije za dvije godine.
LJUBLJANA - Ljubljanski gradonačelnik Zoran Jankovič odbacio je optužbe da je kao nekadašnji direktor trgovačkog lanca "Mercator" dobio nezakonitu proviziju prilikom gradnje trgovinskog centra te tvrtke u Nišu u Srbiji. "Nitko mi nije dao ni eura, zato pozivam državno odvjetništvo da se stvar što prije procesuira", rekao je Jankovič u četvrtak na konferenciji za novinare u Ljubljani. Mediji su početkom tjedna objavili da je policija podnijela kaznenu protiv Jankoviča i još trojice bivših članova uprave "Mercatora", zbog sumnje u zloporabu položaja. Mediji navode da je sumnjiva naplata 100.000 eura za poslove dobivanja građevinske dozvole koju je ishodila jedna tvrtka registrirana na Cipru. Jankovič je na konferenciji za novinare to opovrgao, rekavši da on nije potpisao ugovor o dobivanju građevinske dozvole, nego da su to vodili i potpisali drugi članovi tadašnje uprave, ali da je uvjeren da je posao čist i da nitko nije dobio proviziju. Jankovič je prošle jeseni dobio drugi četvorogodišnji mandat gradonačelnika Ljubljane, a povremeno se spominju i navodne njegove političke ambicije na parlamentarnim izborima 2012., što je do sada negirao.
KIRKUK - Deset ljudi je ubijeno i 85 je ranjeno u srijedu u atentatima na sjeveru Iraka, naveli su policija i vojska. U Kirkuku je ubijeno najmanje osam ljudi, među kojima jedna žena i jedno dijete, a 83 je ranjeno u srijedu ujutro u trostrukom atentatu autobombama, doznaje se od policijskog izvora. Prvi automobil je eksplodirao blizu ureda službi sigurnosti Demokratske stranke Kurdistana (PDK) sredinom prijepodneva. Minutu kasnije eksplodirao je drugi automobil-bomba blizu ureda Turkemenske fronte, jedan kilometar dalje od prvog atentata, a gotovo istodobno je eksplodirao i treći automobil blizu jednog dućana u istoj četvrti, prema tom dužnosniku. Kirkuk je multietnička pokrajina u kojoj se sukobljavaju Kurdi, Arapi i Turkmeni. U Tal Afaru, 380 km sjeverozapadno od Bagdada, dva vojnika su ubijena i još dvojica su ranjena u eksploziji bombe pri prolasku njihove ophodnje, rekao je vojni dužnosnik.
WASHINGTON - Američka ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano upozorila je u srijedu da je stupanj opasnosti od terorističkog napada na Sjedinjene Države u nekim aspektima "na najvišoj razini" od napada 11. rujna 2001. Uz prijetnju Al Kaide, zemlja je izložena novim prijetnjama onih koje ta teroristička mreža nadahnjuje i onih koji se već nalaze u SAD-u. "Terorističke prijetnje našoj zemlji znatno su se povećale u posljednjih deset godina te i dalje rastu, pa je u nekim dijelovima prijetnja s kojom smo suočeni najviša od tih napada", rekla je Napolitano na saslušanju pred kongresnim Odborom za sigurnost. Dodala je kako američki dužnosnici vjeruju da se neke osobe, koje planiraju napade, već nalaze u SAD-u i da bi "mogle izvesti napad bez upozorenja". "Ne možemo jamčiti da napada više nikada neće biti i ne možemo zemlju zatvoriti pod stakleno zvono. Pa ipak, i dalje činimo sve kako bismo smanjili rizik terorističkog napada na našu zemlju", istaknula je Napolitano.
ZAGREB - Francuska visoka politika našla se na udaru novog skandala nakon otkrića da je predsjednik vlade Francois Fillon božićne blagdane proveo o trošku egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, što je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja natjeralo da svoje ministre upozori na nužnost promjene ponašanja kad su u pitanju destinacije na kojima provode odmor, prenose u srijedu agencije. Samo nekoliko dana nakon vijesti da je ministrica vanjskih poslova Michelle Alliot-Marie tijekom božićnih blagdana u Tunisu dvaput besplatno koristila privatni zrakoplov bogataša bliskog u međuvremenu svrgnutom tuniskom autokratskom predsjedniku Zinu al-Abidinu Ben Aliju, što je izazvalo burne reakcije oporbe i tiska, satirični tjednik Okovani patak (Le Canard Enchaine) u utorak je otkrio da je Fillonu, koji ima reputaciju čovjeka velikog moralnog integriteta, smještaj tijekom odmora, prijevoz zrakoplovom od Asuana do Abu Simbela i brod za krstarenje Nilom platio režim predsjednika Mubaraka čiji odlazak s vlasti ultimativno i uz stotine žrtava već tjednima traže deseci tisuća Egipćana. Oporba je iskoristila još jednu ponuđenu priliku vladajućih, snažno osudivši "bliskost" francuske vlade s političkim čelnicima koje organizacije za zaštitu ljudskih prava nazivaju "diktatorima" i okarakteriziravši Fillonov potez "događajem za zgražanje, koji ugrožava autoritet države". To je natjeralo Sarkozyja da dan uoči televizijskog obraćanja naciji, predviđenog za četvrtak navečer, pozove ministre na red i zatraži od njih da im Francuska bude primarna destinacija za odmor.
STOCKHOLM - Optužbe dviju žena protiv Juliana Assangea, utemeljitelja WikiLeaksa, zbog kojih je Švedska zatražila njegovo izručenje iz Velike Britanije, otvorile su u Švedskoj raspravu o pravnim "sivim zonama" glede silovanja. Zbog švedskog zahtjeva u svijetu su zaredale oštre kritike na račun zakonodavstva te skandinavske zemlje jer "u mnogim se zemljama ne smatra silovanjem ono za što Švedska" tereti 39-godišnjeg Assangea. Mnogi k tomu drže da optužbe imaju političku pozadinu kako bi se sudilo osobi koja se proslavila osnutkom internetske stranice koja je razotkrila kakve se igre odvijaju u politici iza diplomatskih kulisa. Međutim, u Švedskoj je javno mnijenje sklonije stajalištu dviju žena nego Assangeu. "Jezičac na vagi, koji je u nekih osoba iz svijeta kulture pretezao u korist nedužnosti Juliana Assangea i sumnji prema tužiteljicama, sada je pretegao u drugom smjeru", napisala je uvodničarka Hanna Kjoeller za dnevnik Dagens Nyheter (DN) u utorak. Promjena je nastupila objavom na internetu policijskih izvješća koja su bacila novo svjetlo na cijelu priču. "Dvije žene, koje su se žalile policiji optužujući Assangea, nisu ga smatrale prijetnjom (...) no s druge strane, uvrijeđene su i drže da on nije poštivao njihov integritret", piše Aaron Israelson, glavni urednik portala Nyheter 24. Tako jedno izvješće otkriva način na koji je Assange iskoristio spavanje jedne od svojih prijateljica jer je počeo seksualni odnos bez zaštite, a ona konačno i popustila umorna od pružanja otpora.
MOSKVA - Rusija će pojačati svoju vojnu nazočnost na Kurilskim otocima i svoje postrojbe opskrbiti modernom vojnom opremom za obranu tog "strateškog" arhipelaga, čiji mali dio potražuje Tokio, rekao je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u srijedu, prenose ruske agencije. "Svi moraju razumjeti da su otoci Kurilskog arhipelaga teritorij Ruske Federacije", rekao je Medvedev na sastanku s ministrima obrane i regionalnog razvoja. Pokrenut ćemo potrebne napore za jačanje naše strateške nazočnosti na tim otocima, dodao je Medvedev, prenosi službena agencija Ria Novosti. "Naoružanje koje je tamo mora biti i dovoljno i moderno za jamčenje sigurnosti otoka kao neotuđivog dijela Ruske Federacije", izjavio je Medvedev. Interfax je prenio da je Medvedev izjavio da je Rusija spremna "sačuvati dobre odnose sa susjedima". On je naglasio potrebu pokretanja ekonomskog razvoja Kurila stvaranjem povoljnih uvjeta za ulaganja. Sovjetski Savez je na kraju Drugog svjetskog rata okupirao četiri japanska otoka sjeverno od Hokaida, što službeni Tokio nikada nije priznao. Taj je spor onemogućio potpisivanje mirovnog sporazuma između dviju zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
VATIKAN - Katolici se ne mogu ispovijedati preko iPhonea i tehnologija nije zamjena za dolazak u crkvu na ispovijed, izjavio je u srijedu glasnogovornik Vatikana. Izjava Federica Lombardija slijedila je nakon pokretanja aplikacije na iPhoneu koja pomaže vjernicima savjetima za ispovijed, a koju je odobrila Katolička crkva u SAD-u. Za ispovijed je potrebna nazočnost pokajnika i svećenika, rekao je Lombardi istaknuvši da to "ne može zamijeniti nijedna IT aplikacija".
RIM - U Italiji je u srijedu odaslan poziv mogućim svjedocima da pomognu u potrazi za šestogodišnjim švicarskim blizankama koje su nestale 30. siječnja. "Pozivam sve koji su na bilo koji način u mogućnosti pomoći nam u potrazi, a informacije se mogu proslijediti ili meni ili policiji", kazao je tužitelj u Apuliji Vincenzo Russo u razgovoru za News Mediaset. Prema njegovim riječima, potraga za djevojčicama traje "dan i noć". Talijanska policija nastavlja potragu za blizankama pokraj Cerignole, u Apuliji, gdje je njihov otac počinio samoubojstvo 3. veljače navečer bacivši se pod vlak. Vlasnica kafića u Cerignoli tvrdi da je vidjela Matthiasa Scheppa sa svojim kćerkicama, objasnivši da je u kafiću pitao za toalet. Nije se, međutim, mogla sjetiti koji je to dan bio. No, tužitelj u Marseillesu Jacques Dallest je objavio da su blizanke, zajedno s ocem, bile viđene na brodu za Korziku između 1. i 3. veljače. Blizanke je 30. siječnja oteo njihov otac Matthias Schepp, nastanjen u Saint-Sulpiceu na zapadu Švicarske. Schepp (43) je teško proživljavo odvojeni život nakon razvoda od 44-godišnje Talijanke Irine Lucidi, te je 31. siječnja oteo djevojčice i supruzi napisao da očajava i da bez nje ne može živjeti. U potrazi za djevojčicama sudjeluju policije Italije i Francuske, uključio se i Interpol, a fotografije blizanki, Alessije i Livije, postavljene su i na Facebooku.
DEN HAAG - Bivši liberijski predsjednik Charles Taylor drugi dan za redom bojkotira suđenje na Specijalnom sudu za Sierra Leone jer suci ne žele prihvatiti završni dokument obrane, javlja u srijedu Reuters iz Den Haaga. Taylor, prvi afrički čelnik kojemu se sudi za ratne zločine, odbacuje 11 točaka optužnice za poticanje na ubojstvo, silovanje, sakaćenje, seksualno ropstvo i novačenje djece vojnika tijekom građanskog rata u Sierra Leoneu 1990-ih. Taylor i njegov odvjetnički tim odlučili su bojkotirati suđenje sve dok suci ne prihvate dokument od 600 stranica. Suci tvrde da ne moraju priznati završni dokument obrane jer je stigao 20 dana iza krajnjeg roka koji je istekao u siječnju. Sud je odgodio postupak do petka kada bi obrana, nakon tri godine suđenja, trebala iznijeti završne riječi.
MOSKVA - U nizu eksplozija u čečenskoj prijestolnici Groznom u noći između utorka i srijede ranjeno je pet osoba, od kojih su trojica policajci, izvijestile su ruske agenije iz male nemirne ruske republike na Kavkazu. Proruski čečenski predsjednik Ramzan Kadirov je rekao da u Groznom nije izveden niti jedan atentat, prenijele su agencije Interfax i Ria Novosti. Iste agencije su, pozivajući se na lokalnu policiju, prije objavile da su odjeknule četiri eksplozije u noći na srijedu. Prva eksplozija je odjeknula kada se skupina policajca približila jednoj zgradi gdje su željeli provjeriti informacije o nazočnosti jednog pobunjeničkog aktivista, naveli su regionalni dužnosnici, prenosi Ria Novosti. U druge dvije eksplozije u jednoj drugoj četvrti ranjene su dvije osobe. U četvrtoj eksploziji o kojoj su izvijestile agencije nije bilo ozlijeđenih. Čečenski predsjednik Kadirov rekao je da u posljednja 24 sata u Groznom nije bilo eksplozija ni atentata.