Gospodarstvenici te županije, koji ostvaruju promet u vanjsko trgovinskoj razmjeni od gotovo jedne milijarde dolara te imaju suficit od 142 miliona dolara, smatraju da je ukidanje carinskih ispostava u Sisku i Kutini direktan udar na gospodarstvo i stvaranje nepovoljne poduzetničke klime kroz upitnost daljnjih investicija u nekim tvrtkama, te napominju da bi javna uprava trebala biti u službi gospodarstva, a ne obrnuto.
Smatraju da bi se gašenjem carinskih ispostava u Sisku i Kutini bitno narušila konkurentnost kroz povećanje troškova poslovanja i to posebno u dijelu transportnih troškova.
Poseban problem nastao bi kod osjetljivih roba, kod kojih je vrlo važno promptno carinjenje po dolasku u carinsku ispostavu. Kod lohn poslova, posebno u tekstilu, također je vrlo važno vrijeme carinjenja te svako produžavanje tih rokova može dovesti do raskida dosadašnjih ugovora, a time i otpuštanja radnika.
Prema najavama, do ukidanja carinskih ispostava Sisak i Kutina, koje djeluju u okviru Carinarnice Zagreb, došlo bi radi racionalizacije poslovanja i smanjivanje troškova, a ubuduće bi se carina odvijala u Carinskoj ispostavi Jankomir i Žitnjak.
Gospodarstvenici Sisačko-moslavačke županije, a posebno izvoznici, protive se ukidanju carinskih ispostava u Sisku i Kutini navodeći pritom nekoliko bitnih razloga.
Carinskoj ispostavi Kutina osim gospodarstvenika Kutine i Novske gravitiraju i gospodarstvenici s područja gradova Garešnica, Ivanić Grad, Čazma, Pakrac, Lipik, a osim toga nalazi se na autoputu Zagreb-Beograd što predstavlja konkretne prednosti za gospodarstvenike.
Također ističu da je upravo postojanje carinske ispostave u Sisku i Kutini privuklo i još uvijek privlači veliki dio stranog kapitala. Pritom navode kako je jedan od razloga dolaska američkog kapitala u bivšu Željezaru Sisak, dolazak Hippa u Glinu i početak proizvodnje u Viveri te prije desetak godina austrijskog partnera u Selk upravo je postojanje carinskih ispostava u Sisku i u Kutini s kvalitetnim kadrovima.
(Hina) xpp/xds yds