Analitičari središnje banke pritom napominju kako negativna kretanja u realnom sektoru gospodarstva, ponajprije na tržištu rada, i nadalje negativno utječu na potražnju stanovništva za bankarskim kreditima.
Nominalno mjesečno povećanje plasmana banaka nebankarskom sektoru u studenom je iznosilo 2,1 posto, ali isključi li se utjecaj tečajnih promjena (deprecijacije kune prema euru i švicarskom franku), rast plasmana bio je znatno manji i iznosio je 0,8 posto, podaci su iz Biltena HNB-a.
Na godišnjoj razini pak nominalni se rast plasmana blago ubrzao, a ako se isključi utjecaj tečaja, rast je bio podjednak onome u prethodnom mjesecu, od 3,3 posto.
Sektorska struktura plasmana pokazuje kako se njihov rast u studenome u najvećoj mjeri odnosio na plasmane poduzećima, koji su se, isključujući utjecaj tečaja, povećali za 0,7 posto.
Time su nastavljena dosadašnja kretanja jer se rast plasmana banaka od početka 2010. godine gotovo u cijelosti odnosio na kredite odobrene poduzećima.
Istodobno su krediti stanovništvu nastavili gotovo stagnirati na mjesečnoj i godišnjoj razini.
Krajem prošlogodišnjeg studenoga ukupni krediti stanovništvu iznosili su 126,5 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2009., nominalno su bili veći (bez utjecaja promjene tečaja) za 2,8 posto.
Sa oko 45 posto u ukupnim su kreditima građana zastupljeni stambeni krediti, koji su krajem studenoga lani iznosili 56,7 milijardi kuna.
Mjesečni prirast u studenome je zabilježen i kod kreditiranja ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija.
Plasmani banaka središnjoj državi u studenome su povećani, ali rast depozita države bio je istodobno izrazitiji, tako da su se neto potraživanja od središnje države u tom mjesecu blago smanjila, za 0,8 posto. Slična se kretanja bilježe i na godišnjoj razini, navode iz HNB-a.
(Hina) xds yds