Podoljnjak je kazao da izborni sustav postaje disfunkcionalan ukoliko ni jedna druga stranka ne može preći izborni prag od pet posto u svih deset izbornih jedinica. "Hrvatske nekada srednje stranke (HSS i HNS) više ne mogu preći izborni prag u većem broju izbornih jedinica i one će, ukoliko se taj trend nastavi, propadati u sve većem broju izbornih jedinica. To dovodi do čak 25 posto izgubljenih glasova birača po izbornoj jedinici", kazao je.
Podolnjak smatra kako, ukoliko tendencijski postoji podjela na lijevi i desni blok koji nastupaju jedni protiv drugoga, onda je najbolje moguće rješenje većinski izborni sustav. "Ako Hrvatska tendencijski ide u smjeru sve veće bipolarizacije, onda moramo razmišljati da mijenjamo sadašnji izborni sustav", smatra Podolnjak.
Ocjenjuje kako hrvatski izborni zakon po kojem se biraju saborski zastupnici u mnogo čemu više nije na razini suvremenih izbornih zakona u državama koji imaju razmjerni izborni sustav. Založio se za preferencijalno glasovanje za Hrvatski sabor. Saboru je uputio apel da što prije donese novi zakon o izbornim jedinicama za parlamentarne izbore, jer je razlika u broju birača između pojedinih izbornih jedinica do čak 27 posto, a na što je upozorio i Ustavni sud.
Govoreći o izborima saborskih zastupnika iz dijaspore, Podolnjak drži da bi se oni trebali birati u tri posebne izborne jedinice (Europa, Sjeverna i Južna Amerika te ostali svijet) kako se ne bi dogodilo da dijasporu zastupaju samo Hrvati iz BiH.
Predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin rekao je da je za provedbu izbora uz ostalo nužno stvoriti bazu izborne administraciju na najnižim (ali ne manje važnim) nivoima, provesti profesionalizaciju DIP-a u cijelosti i kroz zakone inzistirati na održanju neovisnosti članova DIP-a od utjecaja političkih stranaka.
Uz to, potrebno je objediniti izborno zakonodavstvo u jedinstveni zakon o izborima u RH. Napominjući da DIP nema ovlasti svoja stajališta i odluke nametati tijelima državne uprave, Hrvatin je kazao kako treba razmisliti o zakonodavnom okviru gdje, kad i koliko treba dati DIP-u da za vrijeme izbora preuzme određenu odgovornost.
Kao primjer je naveo da DIP ne može naložiti kako da se sastave popisi birača koji će otići na pojedino biračko mjesto. "Da to, možemo mi bi na prošlim parlamentarnim izborima omogućili provedbu glasovanja i osoba koje su u drugom mjestu, osim svoga mjesta stanovanja", kazao je.
Govoreći o predstavljanju nacionalnih manjina na lokalnim i regionalnim razinama Siniša Tatalović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da bi se manjinama, uz opće pravo glasa, trebalo dati i dodatno pravo glasa kako bi time zastupnici manjina dobili veći izborni legitimitet.
No, kao temu za razmišljanje naveo je pitanje da li manjinskim zastupnicima treba dati pravo da odlučuju o povjerenju vladi ili o donošenju proračuna. 'Leđa' manjinskih zastupnika su preslaba kada je u pitanju tko će sastavljati vladu, smatra Tatalović.