Kako je istaknuto, zainteresirani koji su dobili prethodno energetsko odobrenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva dobilo je i rok od 18 mjeseci da ishode lokacijsku, kasnije i građevinsku dozvolu, te rješenja i ugovore s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom i HEP-om kako bi na kraju dobili i rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača elektične energije i svoj višak mogli prodavati u distribucijsku mrežu HEP-a.
Zoran Pačandi iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva kazao je da je jedan od problema investiranja u male hidrelektrane stjecanje koncesija na vodu, jer ona nije ničije vlasništvo, već javno dobro, pa je zbog toga koncesiju malo teže ishoditi.
Profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zvonimir Guzović kazao je da su već ostvareni neki ciljevi projekta – uočene su sve zakonodavne i administrativne prepreke za ovakav vid proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, a povećan je interes potencijalnih ulagača.
Nadležnim će se ministarstvima zato predložiti da se uskoro formira jedno zajedničko tijelo kojemu će se dostaviti zahtjevi investitora tako da oni više neće morati ići od službe do službe sami već će sve rješavati preko tog jedinstvenog tijela, po standardiziranoj proceduri, kazao je Guzović.
Ona je sadržana i u danas objavljenom sveobuhvatnom priručniku (144 stranice), a zahvaljujući ovom projektu potencijalnim investitorima su na raspolaganju i kompjutorski alati za određivanje vodnog potencijala i drugih parametara isplativosti gradnje na konkretnoj lokaciji, a s vremenom će se tako izraditi i svojevrsni katastar vodotokova.
Guzović objašnjava da je sačinjena procedura od 66 koraka koje investitor mora zadovoljiti da bi dobio koncesiju i status povlaštenog proizvođača, a značajan je podatak za potencijalne investitore i da je prosječna cijena investicija 4.500 eura po kilovatu snage.
Na projektu SMART sudjeluje sedam institucija iz pet europskih zemalja, iz Hrvatske to su Karlovačka županija i zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, iz Italije pokrajina Cremona i CESI Ricerca (znanstvena institucija za energetiku i zaštitu prirode), Norveško sveučilište za znanost i tehnologiju (NTNU), iz Grčke regionalno tajništvo za Atiku, te iz Austrije Waldviertel.
Ukupna vrijednost projekta je 858 tisuća eura, od čega se pola financira iz fondova Europske unije.