BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta Hannes Swoboda i Doris Pack izjavili su u srijedu u Bruxellesu da izvješće Amnesty Internationala o suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj ne bi trebalo negativno utjecati na završetak hrvatskih pristupnih pregovora. "Jasno je da Amnesty International mora biti strog u pitanjima koja želi istaknuti, ali ako postoji odlučnost hrvatske vlade da ubrza sva suđenja za ratne zločine, onda bi to moglo imati pozitivan utjecaj. Mi želimo da se suđenja provedu na korektan način i ako to Hrvatska jamči, onda nema problema i možemo očekivati pozitivno zaključivanje pregovora", rekao je Swoboda. Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, u srijedu je primio izaslanstvo AI-a koje boravi u Bruxellesu, gdje predstavnicima EU-a uključenim u pristupne pregovore s Hrvatskom predstavlja izvješće koje je ta organizacija objavila u prosincu prošle godine pod nazivom "Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj". Njemačka demokršćanka Doris Pack u svom je komentaru bila vrlo kritična prema izvješću Amnesty Internationala. "U prosincu prošle godine kratko sam se osvrnula na izvješće AI-a o Hrvatskoj i mogu kazati da se slažem s gospodinom Swobodom, a i ovo što ću sada kazati podržava velika većina u Europskom parlamentu. To je da je Hrvatska primjerno odgovorila i odradila svoj posao oko pitanja ratnih zločina i procesuiranja i zbog toga sada nije dobro tražiti stalno nove razloge, neovisno tko se krije iza svega toga, u pokušaju da se onemogući Hrvatsku da postane članica Europske unije. Tu je toliko ljubomore i zavisti da se zapravo sramim da se ovako nešto uopće našlo na dnevnom redu. Uvijek se može biti bolji. Bolji mogu biti i Njemačka i Francuska i druge zemlje, ali Hrvatska je zaslužila da se njezini napori u svakom pogledu jednom pohvale i vrednuju", istaknula je Doris Pack.
ZAGREB - Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren u utorak je zajedno s veleposlanicima država članica Europske unije akreditiranim u Hrvatskoj bio domaćin sastanku s potpredsjednikom vlade RH Domagojem Miloševićem, priopćeno je u srijedu iz Delegacije. Sastanak je bio prilika za korisnu razmjenu stajališta o aktualnim reformama u smislu unapređenja poslovnog okruženja s posebnim naglaskom na ulaganja, što je sve više od iznimne važnosti za gospodarski oporavak i prosperitet Hrvatske, kaže se priopćenju. Milošević je veleposlanicima EU-a predstavio niz aktivnosti koje trenutačno poduzima kako bi poboljšao ulagačku klimu u zemlji. Vandoren je, dodaje se u priopćenju, "pozdravio imenovanje potpredsjednika Miloševića i činjenicu da dolazi iz privatnog sektora". Veleposlanici EU-a izrazili su snažnu potporu njegovim naporima ka poboljšanju situacije i potaknuli potpredsjednika da riješi preostale administrativne probleme na lokalnoj razini koji često djeluju kao prepreka potencijalnim stranim ulagačima.
BERLIN - Njemačka udruga Kulturna zaklada podunavskih Švaba zatražila je od njemačkog predsjednika Christiana Wulffa da posmrtno oduzme odličje Izvanrednoga saveznog križa koje je 1974. tadašnji predsjednik SR Njemačke Gustav Heinemann dodijelio tadašnjem predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, priopćila je u srijedu ta udruga na internetskim stranicama. "Kulturna zaklada podunavskih Švaba i Udruga podunavskih Švaba s čuđenjem je primila na znanje da je Josip Broz Tito još na popisu osoba koje su primile najviše njemačko državno odličje", stoji u priopćenju Kulturne zaklade podunavskih Švaba. U priopćenju se navodi kako su "Tito i AVNOJ" odgovorni za protjerivanje više od 200.000 Nijemaca s područja tadašnje Jugoslavije, od kojih je poginulo 50.000. "U vrijeme kada se na području bivše Jugoslavije svako malo otkrivaju masovne grobnice sa žrtvama Titova režima, Udruga i Kulturna zaklada podunavskih Nijemaca smatra prijeko potrebnim posmrtno oduzeti odličje Josipu Brozu Titu", zaključuje se u priopćenju. U priopćenju koje je Kulturna zaklada podunavskih Švaba poslala javnosti navodi se da je zahtjev uredu njemačkog predsjednika Christiana Wulffa bio podnesen još 7. siječnja ove godine. Također se ističe kako je podnošenje zahtjeva naišlo na velik odjek "kod njihovih zemljaka u Brazilu i Sjevernoj Americi i kod pripadnika hrvatske dijaspore".
KAIRO - Pristaše Hosnija Mubaraka i njegovi protivnici sukobili su se u srijedu u središtu Kaira, devetog dana protuvladinih prosvjeda kojima se traži ostavka 82-godišnjeg egipatskog predsjednika. Protuvladini prosvjednici tvrde da su među Mubarakovim pristašama bili i pripadnici policije u civilu koji su provocirali sukobe. Neki od njih su se na konjima i devama zalijetali u gomilu i udarali prosvjednike bičevima i palicama, navode očevici. Vojne postrojbe koje se nalaze na središnjem trgu Tahriru (Oslobođenja) nisu se miješale u sukob dviju strana u kojemu su korištene palice i kamenje. Očevici navode da je više desetaka ljudi ozlijeđeno, te da su mnogi pobjegli u panici. Sukobi su izbili u vrijeme dok raste međunarodni pritisak na Mubaraka da podnese ostavku. SAD, njegov najbliži zapadni saveznik, otvoreno je u utorak poručio Mubaraku da mora odmah mora pokrenuti političku tranziciju. Pošto je Mubarak u utorak u televizijskom obraćanju najavio da se neće kandidirati na izborima koji se trebaju održati u rujnu, vojska je priopćila da su zahtjevi prosvjednika uvaženi i da je vrijeme da se nastavi s normalizacijom života u zemlji. Oporbena koalicija, koja uključuje islamističko Muslimansko bratstvo i Nobelovca Mohameda ElBaradeija, na taj je vojni apel odgovorila pozivom na nove i još masovnije prosvjede.
ZAGREB - Egipatski parlament prekinuo je sjednicu dok se ne provjere rezultati nedavnih parlamentarnih izbora u zemlji koje su obilježile optužbe za prijevaru i nasilje, izvijestila je u srijedu službena agencija Mena, a prenose svjetske agencije. "Predsjednik parlamenta Fathi Sorur opunomoćio je glavnog tajnika parlamenta Samija Mahrana da stupi u vezu s visokim izbornim povjerenstvom kako bi doznao imena zastupnika obuhvaćenih sudskim odlukama", javila je Mena, a prenio France Presse. Sud je odlučio da se u većem broju izbornih jedinica ponište rezultati parlamentarnih izbora održanih 28. studenoga i 5. prosinca. Sorur je rekao u srijedu kako želi da se ustavne reforme koje je Mubarak obećao završe za manje od dva i pol mjeseca, javila je državna televizija, a prenijela agencija Reuters. Egipatska oporbena koalicija pozvala je u srijedu na nastavak prosvjeda i priopćila je da će s potpredsjednikom Omarom Sulejmanom pregovarati tek kada Mubarak ode s vlasti.
ZAGREB - Odluku egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka da se više ne natječe na predsjedničkim izborima pozdravljaju zapadne zemlje i pozivaju da se prijelaz u demokraciju počne provoditi odmah, da bude istinski i miran, prenose u srijedu svjetske agencije. Egipćani su u utorak milijunskim prosvjedom pozvali predsjednika Hosnija Mubaraka, na vlasti već 30 godina, da odstupi i on je obećao da se više neće natjecati, ali ne želi otići do predsjedničkih izbora u rujnu. Prosvjedi su nastavljeni i u srijedu te je moćna egipatska vojska pozvala narod neka se vrati u redovit život pošto je svoju poruku jasnu prenio. "EU poziva na uredan prijenos prema vladi koja bi predstavlja široku kaoliciju i vodila k istinskom procesu reforma uz puno poštivanje vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda", rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, navodi Reuters. Britanski premijer David Cameron pozvao je Mubaraka da djeluje odmah. "Tranzicija mora biti brza i vjerodostojna i mora početi odmah. Mi smo uz one koji u toj zemlji žele slobodu, koji žele demokraciju i prava", rekao je Cameron. U srijedu su i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozvali na brzu i mirnu tranziciju prema demokraciji u Egiptu, navodi AFP. Američki predsjednik Barack Obama nazvao je Mubaraka u utorak i rekao 82-godišnjem vladaru da prijenos vlasti mora biti miran, istinski te mora početi "odmah". Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt oglasio se ocjenom da je "Mubarakovo doba u egipatskoj politici završeno" i sada je "presudno organizirati slobodne i pravične izbore".
BEOGRAD - Srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević ocijenio je za beogradske "Večernje novosti" od srijede da bi prijedlog organizacije Human Rights Watcha i izvjestitelja Vijeća Europe Dicka Martyja o neovisnim istražiteljima mogao biti najbolje rješenje kad je riječ o istrazi vezanoj uz Martyjevo izvješće o ilegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu. "Stojim na stajalištu da bi prijedlog Human Rigths Watcha i Dicka Martyja o neovisnim istražiteljima bio možda najbolje rešenje. Mi smo tu da damo svoj maksimalan doprinos kao i do sada", rekao je Vukčević, dodajući kako je još predmet razmatranja tko će i kada pokrenuti istragu. Vukčević je izrazio zabrinutost u pogledu mogućnosti da takvu istragu vodi Eulex, dodajući kako je očito da ni sam Marty nije zadovoljan načinom na koji je Eulex radio pošto je "naslijedio" Unmik. U izvješću predstavljenom u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Švicarac Dick Marty optužuje skupinu blisku sadašnjemu kosovskom premijeru Hashimu Thaciju da je organizirala međunarodnu trgovinu organima osoba zatočenih nakon ljeta 1999. u tajnim logorima bivše Oslobodilačke vojske Kosova.
LJUBLJANA - Slovenska vladajuća koalicija predložila je nov zakon o parlamentarnim izborima, ali i nov način financiranja predizborne kampanje, a izgledno je da će sistemske promjene izbornih pravila prihvatiti i oporbene stranke, što je nužno jer se izborno zakonodavstvo u parlamentu donosi dvotrećinskom većinom, objavili su u srijedu slovenski mediji. Ljubljansko "Delo" navodi da je osnovna intencija predloženih promjena smanjivanje prostora za lobističke utjecaje vlasnika kapitala na izborni proces, ali isto tako i želja da neposredni utjecaj birača na sastav parlamenta bude veći nego do sada. Predloženi novi zakon o izborima i njihovu financiranju ne mijenja dosadašnje pravilo po kojemu je zabranjeno financiranje stranaka iz inozemstva, ali bi se sada zabranila mogućnost financiranja stranačkih predizbornih kampanja donacijama poduzeća, bez obzira jesu li ona u državnom ili nekom drugom vlasništvu. Donacije političkim strankama mogli bi ubuduće davati samo pojedinci s imenom i prezimenom. Uz to, ukinulo bi se dosadašnje pravilo po kojemu država iz proračuna strankama vraća troškove kampanje prema broju zastupničkih mjesta koje su osvojile na izborima. Isto tako, država bi ubuduće financirala troškove promidžbenih brošura koje stranke šalju na kućne adrese građana i to svim strankama koje se prijave na izbore. Uvjet za dobivanje sredstava iz proračuna za takav materijal bio bi da on pretežito sadrži izborni program stranke, a ne neke druge, primjerice ideološke, teme.
LJUBLJANA - Slovenski oporbeni čelnik i bivši premijer Janez Janša optužio je u srijedu aktualnog premijera Boruta Pahora za moguću političku manipulaciju dokumentima nekadašnje Službe državne sigurnosti (SDS), iz vremena kad je Slovenija bila dio Jugoslavije. O problematici načina čuvanja i pristupa toj osjetljivoj građi popodne će se održati sastanak predsjednika svih parlamentarnih stranaka, nakon što je jednom publicistu zabranjen pristup tom arhivu o djelovanju "slovenske udbe", što je oporba nazvala skandalom jer tvrdi da bi ti arhivi trebali prema zakonu biti svima dostupni. Janša je međutim već tijekom jutra u razgovoru za Slovenski radio odbacio tumačenja premijera Pahora da je dio spomenutog arhiva zatvoren za istraživanja zbog zaštite imena ljudi koji su u vrijeme Jugoslavije tajno surađivali sa SDS-om, ali ne na planu represije nego djelujući u inozemstvu u korist slovenskih nacionalnih interesa. "Slovenija kao nezavisna država nije nasljednica nekadašnjeg režima i ti bi arhivi trebali biti javni", rekao je Janša u razgovoru za Slovenski radio. Ustvrdio je kako je dio arhiva "slovenske udbe", nakon što je odbačen zahtjev publicista Igora Omerze da mu se u taj materijal omogući pristup, dvadesetak dana bio u uredu premijera Boruta Pahora, što otvara prostor za pitanja ne dolazi li do manipulacije tim gradivom, što je ocijenio "početkom kraja vladavine prava". Kako prenose slovenski mediji, oporba s Janšom na čelu sumnjiči premijera Pahora i njegovu vladu da novim zakonom o pristupu starom arhivskom gradivu tajnih službi iz vremena komunizma želi zaštititi političare koji su i danas aktivni.
ATENA - Grčka policija deaktivirala je u srijedu paket bombu naslovljenu na ministra pravosuđa Harisa Kastanidisa, dva mjeseca pošto je jedna gerilska skupina preuzela odgovornost za slične bombe poslane veleposlanstvima u Ateni i vladama u drugim zemljama. Za pokušaj napada u srijedu nijedna skupina nije preuzela odgovornost. Sumnjivi paket pronađen je nakon sigurnosne provjere u ministarstvu u Ateni. "Sadržava eksploziv, bateriju i neke žice. Pronađeni mehanizam sličan je onome u paketima bombama iz studenoga", rekao je jedan policijski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Suđenje trinaestorici osumnjičenih za slanje paketa bombi u studenome počelo je prošlog mjeseca uz snažne sigurnosne mjere u atenskome zatvoru. Osumnjičeni su članovi anarhističke skupine Vatrene urotničke ćelije, koja je preuzela odgovornost za mnoge bombaške napade od 2009. Policijski dužnosnici izjavili su da je paket s bombom možda poslan u znak solidarnosti s osumnjičenicima.
STOCKHOLM - Nakon eksplozije paketa u srijedu u poštanskom uredu mjesta Borlaene, u središtu Švedske, šest osoba zatražilo je pomoć zbog udisanja dima i prašine, priopćila je policija. "Znamo jedino da je eksplodirao jedan paket", rekao je glasnogovornik regionalne policije. Eksplozija je odjeknula u distributivnom centru jutros poslije osam sati, a u zgradi je bilo tridesetak ljudi. Pirotehničari će analizirati paket i utvrditi njegov sadržaj. Ured nije primio nikakve prijetnje.