ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u utorak je dvodnevni posjet Predsjedništva BiH ocijenio jednim od izvrsnih međudržavnih posjeta. Josipović je ocjenu iznio u kratkom govoru tijekom prijema za 400-tinjak uglednika iz svijeta kulture, zabave, znanosti, politike i gospodarstva Hrvatske i BiH održanog u zagrebačkoj Gliptoteci. Hrvatski predsjednik kazao je kako je posjet Predsjedništva BiH potvrdio dobre odnose između dviju zemalja i dodao kako "smo ovdje večeras da bismo obilježili taj uspješni posjet i da ubuduće prepoznamo sve što nas povezuje". Josipović je ustvrdio kako ljude s obje strane tisuću kilometara duge granice povezuje toliko toga da Hrvatska bližeg susjeda od BiH nema. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izrazio je zadovoljstvo dvodnevnim vrlo uspješnim posjetom. "Posjet je bio vrlo uspješan jer smo jučer i danas u Zagrebu osjetili prijateljstvo i želju za dobrom suradnjom dvaju susjeda te smo dobili obećanje da ćemo dobiti potporu na putu prema EU i da će se riješiti sporna pitanja, i osjetili da to ovdje stvarno žele", rekao je Radmanović.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je ocijenilo kako su u cijelosti ispunjeni uvjeti za izručenje hrvatskog branitelja Tihomira Purde Srbiji, dok se sam Purda i njegov branitelj Josip Muselimović tome odlučno protive upozoravajući kako su svi dokazi protiv njega pribavljeni na nezakonit način te uz teška kršenja međunarodnih pravnih normi. Sudac Suda BiH Halil Lagumdžija, pred kojim je održano današnje saslušanje, pojasnio je na kraju saslušanja kako će, nakon što se obave eventualni dodatni izvidi, kaznenom vijeću Suda BiH na odlučivanje proslijediti mišljenje o opravdanosti zahtjeva za Purdinim izručenjem Srbiji, no nije naznačio kada bi se to moglo dogoditi. I nakon odluke Suda BiH pravorijek će imati ministar pravosuđa BiH koji sudsko stajalište može uvažiti ili odbaciti.
"Protivim se izručenju Srbiji", kazao je Purda pred sucem dodajući kako nije kriv za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te podsjećajući kako je i sam proveo devet mjeseci u zarobljeništvu u srbijanskom logoru. "Što god su nam dali da potpišemo, potpisali smo, samo da bi nas prestali mučiti", kazao je pred sucem Purda.
OSWIECIM - Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u utorak je boravio u sklopu izaslanstva od više od 200 istaknutih ličnosti iz političkog, javnog i vjerskog života iz 40 zemalja u posjetu nekadašnjem nacističkom logoru smrti u Auschwitzu, u Poljskoj. Organizatori, UNESCO i Projekt Aladin, žele posjetom velikoga izaslanstva, do kojega dolazi samo nekoliko dana nakon obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta, upozoriti na potrebu daljeg financiranja i održavanja spomen područja poput ovoga, te čuvanja sjećanja na zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata i na njihove žrtve. Dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječanj, dan je oslobođenja zloglasnog logora u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno 1,1 milijun ljudi.
BRUXELLES - Međunarodna nevladina organizacija za promicanje i zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) želi da Europska unija izvrši pritisak na Hrvatsku da ispravi propuste u procesuiranju ratnih zločina i uzme u obzir primjedbe AI-a pri donošenju odluka o zatvaranju poglavlja u pristupnim pregovorima, izjavila je u utorak u Bruxellesu programska direktorica Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth . "Važno je da ljudi u europskim institucijama imaju cjelovite i potpune informacije kada budu donosili ključne odluke o tome kada zatvoriti neka poglavlja, primjerice poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), za koje smo posebno zainteresirani. ", rekla je Duckworth, koja predvodi izaslanstvo AI-a u posjetu Bruxellesu, gdje predstavnicima EU-a uključenim u pristupne pregovore s Hrvatskom predstavljaju izvješće koje je ta organizacija objavila u prosincu prošle godine. Na izvješće AI-a u prošli se mjesec očitovalo hrvatsko ministarstvo pravosuđa, koje je, među inim, navelo da ta nevladina organizacija bez ikakve provjere i nepristranog istraživanja postavlja tezu da nisu istražene optužbe protiv nekih visokorangiranih vojnih i političkih dužnosnika.
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u utorak za medije u Mostaru da tijekom sastanka s čelnicima SDP-a BiH i Stranke demokratske akcije u Sarajevu nije postignut napredak glede uspostave vlasti u BiH, tvrdeći da je glavni problem u SDP-ovu zahtjevu da preuzme hrvatske pozicije u vlasti iako je više od 90 posto Hrvata glasovalo za dva HDZ-a u BiH. "SDP želi participirati u hrvatskim kvotama u vlasti", rekao je Čović. Dodao je kako je to čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija prvi put predočio kao zahtjev. "Naše je stajalište nepromijenjeno. Vlast na svim razinama trebaju činiti one stranke koje imaju legitimitet među tri naroda i to je jedini put za BiH. Mislimo da se bez dva HDZ-a i njihovih partnera ne može napraviti vlast ni na jednoj razini", dodao je Čović. Predsjednik HDZ-a BiH odbacio je nagađanja predsjednika SDA Sulejmana Tihića prema kojima bi u vlasti mogao biti HDZ BiH, ali ne i HDZ 1990.
WASHINGTON - Veleposlanica SAD-a Claire Maragret Scobey telefonski je razgovarala s istaknutim predstavnikom egipatske oporbe Mohamedom ElBaradeiem. On je američkoj veleposlanici i veleposlaniku Velike Britanije predstavio scenarije za razdoblje "nakon Mubaraka". ElBaradei predlaže da se zamjeniku predsjednika Omaru Sulejmanu, imenovanom u subotu, povjeri privremeno vršenje dužnosti predsjednika. To prijelazno razdoblje bi omogućilo raspuštanje dvaju domova parlamenta i revidiranje ustava prije parlamentarnih i predsjedničkih izbora. U drugom scenariju ElBaradei predlaže osnivanje tročlanog predsjedničkog vijeća, jednog vojnika i dva civila, koji bi vodili tranziciju kada Mubarak ode. ElBaradei je u utorak pozvao predsjednika Egipta da do petka napusti vlasti i poručio mu da će pregovori o reformama početi kada on preda vlast. ElBaradei je izjavio da se prosvjednici nadaju da će prosvjedi završiti do petka, "dana odlaska".
AMAN - Jordanski kralj Abdulah II., blizak saveznik SAD-a, u utorak je, nakon prosvjeda u zemlji zbog cijena hrane i loših uvjeta življenja, smijenio premijera Samira Rifaija te je na njegovo mjesto imenovao Marufa Bahita, bivšega veleposlanika u Turskoj i Izraelu, koji je premijersku dužnost već jednom obavljao - od 2005. do 2007. Od Bahita je kralj zatražio da poduzme "hitne i precizne mjere koje će omogućiti provedbu realnih političkih reformi u zemlji, kao odraz vizije vlasti o modernim reformama". "Željeli bismo reforme koje će otvoriti put našem narodu prema velikim mogućnostima i pristojnim uvjetima života, kakve i zaslužuje", rekao je Abdulah. Nedavno je u Jordanu održano više prosvjeda, potaknutih masovnim prosvjedima u Tunisu i Egiptu, tijekom kojih su okupljeni tražili Rifaijevu ostavku zbog ekonomske politike njegove vlade.
AMAN - Fronta islamske akcije (FAI), najveća oporbena stranka u Jordanu, kritizirala je u utorak kraljev izbor Marufa Bahita za mandatara za sastav nove vlade, ocijenivši da "nije reformator" te je najavila nastavak prosvjeda. "Maruf Bahit je održao najgore parlamentarne izbore u Jordanu" u vrijeme svog mandata 2007. i "nije reformator", rekao je Zaki Bani Ršeid, član izvršnog odbora FAI-ja. "On nije čovjek koji će predvoditi prijelazno razdoblje i izvesti Jordan iz krize", dodao je. Prosvjedi će se nastaviti, budući da "još traju razlozi zbog kojih su prosvjedi organizirani", rekao je glavni tajnik FAI-ja Hamza Mansur.
JERUZALEM - Njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je u utorak u Izraelu da se mirovni pregovori s Palestincima ne smiju prekidati zbog prevrata u regiji, o kojima je govorio izraelski predsjednik Shimon Peres, pozivajući na opreznu demokratizaciju. "Mirovni proces ne smije se prekidati, osobito ne u ova nemirna vremena", rekla je Merkel novinarima, ocijenivši da obje strane snose "zajedničku odgovornost" za taj proces. "Događaji u Egiptu ne smiju biti izlika za prekid mirovnog procesa", upozorila je Merkel, čija će zemlja u subotu u Muenchenu biti domaćin zasjedanja Kvarteta za Bliski istok (SAD, EU, UN i Rusija). Peres je pak umanjio važnost slobodnih izbora u zemlji u kojoj će autoritarna vlast pasti, upozorivši, poput izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, da bi u Egiptu mogao doći na vlast radikalni islamistički režim.
DUBLIN - Irski premijer Brian Cowen objavio je u utorak da će se prijevremeni parlamentarni izbori održati 25. veljače te da će od predsjednice Mary McAleese zatražiti da raspusti parlament. Po irskom ustavu predsjednica treba službeno raspustiti parlament, što je obična formalnost. Datum održavanja izbora potvrdio je u utorak predvečer ministar mjesne uprave Eamon O Cuiv, zadužen za organiziranje izbora. Stranka desnog centra Fine Gael i irska Laburistička sranka lijevog centra, obje trenutno u oporbi, slove kao nadmoćni favoriti na predstojećim izborima.
WASHINGTON - SAD i Rusija će u subotu službeno inaugurirati novi sporazum START o ograničenju strateškog naoružanja, kojim se za trećinu smanjuje broj nuklearnih bojevih glava dviju najvećih nuklearnih sila. Američka državna tajnica Hillary Clinton i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov će razmijeniti dokumente o ratifikaciji sporazuma START u Muenchenu od 4. do 6. veljače, gdje će oboje sudjelovati na godišnjoj konferenciji o sigurnosti, naveo je State Department u utorak. Novim sporazumom START koji su predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev potpisali 8. travnja 2010. u Pragu, dvije zemlje su se obvezale na smanjenje nuklearnih bojevih glava za trećinu, sa 2.200 na po 1.550, a uvedene su i nove procedure inspekcije arsenala.
TIRANA - Čelnik albanske oporbe i gradonačelnik Tirane Edi Rama prvi puta je izjavio da želi hitno međunarodno posredovanje u sadašnjoj političkoj krizi u Albaniji i izjavio je da je spreman na "realan i stabilan kompromis" s premijerom Salijem Berishom. Rama je u utorak na konferenciji za novinare pozvao svoje simpatizere na mirne prosvjede u petak u Tirani i još četiri albanska grada, dok je međunarodna zajednica pozvala dvojicu sudionika krize da se suzdrže prosvjeda. Svrha prosvjeda zakazanih za petak je ukazivanje na potrebu pokretanja sudskih procesa protiv šestorice visokih dužnosnik Republikanske garde , za koje oporba drži da su pucali na protuvladine prosvjednike 21. siječnja kada su ubijena tri prosvjednika, a jedan je još uvijek kritično. Albanska policija i dalje odbija postupiti po uhidbenim nalozima tužiteljstva. Politička kriza između vlasti i oporbe traje dulje od godinu i pol. Oporba nikada nije priznala rezultate parlamentarnih izbora u lipnju 2009. i Berishu optužuje za krađu glasova.