"Važno je da ljudi u europskim institucijama imaju cjelovite i potpune informacije kada budu donosili ključne odluke o tome kada zatvoriti neka poglavlja, primjerice poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), za koje smo posebno zainteresirani. Jako se nadamo da će ti ljudi razmotriti naše preporuke kada budu donosili važne odluke", rekla je Duckworth, koja predvodi izaslanstvo AI-a u posjetu Bruxellesu, gdje predstavnicima EU-a uključenim u pristupne pregovore s Hrvatskom predstavljaju izvješće koje je ta organizacija objavila u prosincu prošle godine pod nazivom "Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj".
"Znamo koliko su ljudska prava važna Europskoj uniji, Komisiji i Parlamentu, koji su u različita mjerila za zatvaranje poglavlja stavili snažan naglasak na ljudska prava. Došli smo u Bruxelles kako bismo se snažno zauzeli za to da se isprave manjkavosti u hrvatskom pravnom sustavu u procesuiranju ratnih zločina", dodala je Duckworth.
AI je u svom zadnjem izvješću objavljenom 9. prosinca prošle godine zatražio od Hrvatske da ubrza procesuiranje ratnih zločina i posebice istaknuo da su vlasti propustile pokrenuti istrage protiv nekih visokih vojnih i političkih dužnosnika iako postoje javno dostupni sudski podatci koji bi ih mogli teretiti.
"Unatoč postojanju javno dostupnih podataka, uključivo dokaze s javnih sudskih postupaka u Hrvatskoj, navodi koji se odnose na neke vojne i političke dužnosnike na visokim položajima nisu nikada istraženi", stoji u izvješću.
Na izvješće AI-a u prošli se mjesec očitovalo hrvatsko ministarstvo pravosuđa, koje je, među inim, navelo da ta nevladina organizacija bez ikakve provjere i nepristranog istraživanja postavlja tezu da nisu istražene optužbe protiv nekih visokorangiranih vojnih i političkih dužnosnika.
Ministarstvo na 19 stranica očitovanja navodi što su sve pravosudna tijela učinila na procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj te opovrgava tvrdnje iz izvješća "Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj" o navodnim propustima hrvatskih vlasti na tom području.
Za ministarstvo je posebno neprihvatljivo jer je AI u svom izvješću, kako kažu, proizvoljno i neistinito utvrdio da je nakon osamostaljenja Hrvatske slijedio oružani sukob između hrvatske vojske i oružanih snaga hrvatskih Srba kojima je pomagala JNA. U očitovanju stoji da je potpuno "nevjerojatna", "proizvoljna" i "neistinita" tvrdnja AI da je Hrvatska proglašavanjem neovisnosti prouzročila oružani sukob i da su tijekom sukoba od 1990. do 1995. obje strane počinile znatna i ozbiljna kršenja ljudskih prava. U ministarstvu drže da je to potpuno izjednačavanje odgovornosti.
U Europskoj komisiji za sada ne žele komentirati izvješće Amnesty Internationala. Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fuela, rekla je u utorak da Komisija proučava taj dokument i da će njezino stajalište o tome biti sadržano u izvješću o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23 koje će Komisija objaviti 11. ožujka.