Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,66 posto, na 2.287 bodova, a Crobex10 0,54 posto, na 1.264 boda. Indeksi su u crvenome drugi dan uzastopno.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 19 milijuna kuna, što je otprilike 6 milijuna više nego u petak u ovo doba.
„Pod utjecajem dobitonosnih prodaja nakon sedam tjedana uzleta domaćih burzovnih indeksa, kao i neodlučnosti na svjetskim burzama, danas na domaćem tržištu prevladava negativni sentiment. Većina cijena dionica je u negativnom području, dok najlikvidnija izdanja plešu između rasta i pada“, kaže Davor Špoljar, analitičar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.
Najlikvidnija je dionica Dalekovoda, koja uz promet od 4,5 milijuna kuna bilježi rast cijene za 0,75 posto, što je čini jednom od rijetkih dobitnica. Cijena joj je trenutno 317 kuna, iako bilježi iznimnu volatilnost tijekom trgovinskog dana, pa joj se cijena kretala u rasponu od 297 do 323 kune.
Inače, danas je Dalekovod izvijestio da je u Ukrajini dobio posao projektiranja i izgradnje 135 kilometara duge dionice novoga dalekovoda, vrijedan 71 milijun eura. Očekuje se da će radovi trajati 20 mjeseci od potpisivanja ugovora.
Druga najlikvidnija, dionica Ine, s prometom od 3,8 milijuna kuna, bilježi blagi cjenovni plus od 0,09 posto, pa stoji 3.629 kuna.
Slijedi dionica HT-a, koja je uz promet od 3,5 milijuna kuna kliznula 0,17 posto, na 305,05 kuna.
Najveća dobitnica je dionica Kaštelanskih staklenika, koja je zbog skoka cijene za više od 25 posto, na 4.000 kuna, završila u pozitivnoj blokadi. Nakon nastavka trgovanja i dalje je u zelenom teritoriju, s rasom cijene za 19 posto. Generator uzleta cijene te dionice uglavnom su medijske špekulacijske o privatizaciji te tvrtke.
Najveći gubitak među likvidnijim izdanjima bilježi dionica Luke Ploče. Njezina cijena se spustila 5 posto, na 1.350 kuna, uz 390.00 kuna prometa. Ta je dionica već prošloga tjedna pretrpjela pad cijene za 17,65 posto.
Kako ističe Špoljar, njezina je cijena pod pritiskom neizvjesnosti uoči današnjih odluka skupštine dioničara o dokapitalizaciji Luke Ploče i cijeni po kojoj će se nove dionice upisivati.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo u prosincu nominalno porastao za 2,6, a realno za 0,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
To je šesti mjesec zaredom kako je potrošnja porasla, no manje od očekivanja. Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, očekivalo je, u prosjeku, rast potrošnje u prosincu za 2,3 posto.
To je i usporavanje rasta potrošnje, s obzirom da je u studenome promet u trgovini na malo ojačao 2,5 posto.
„Očekivali smo u prosincu usporavanje rasta prometa u maloprodaji, ali ne za toliko. Najave o skoku prometa u velikim šoping centrima u prosincu očito nisu bile ogledalo cijeloga tržišta maloprodaje“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Kako dodaje, prošle su godine ranije počeli popusti, pa je dobar dio blagdanske potrošnje uslijedio već u studenome.
„Uz to, potrošnja je u prosincu bila pod utjecajem većih sniženja, što je utjecalo na konačni vrijednosni rezultat prometa u maloprodaji. Razlozi podbačaja prometa u maloprodaji su i usporavanje prodaje automobila, te prilike na tržištu rada koje su u prosincu bile vrlo loše“, navodi Stojić.