Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, što je 14,8 posto više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina - s 14,91 posto na 7,5 posto, navodi se u konačnim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001., koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Gledajući pojedinačno nacionalne manjine, od 1991. do 2001. najviše je porastao udio romske manjine - za čak 52,4 posto, a značajnu tendenciju rasta imala je i albanska nacionalna manjina, koja je bilježila porast od 35,1 posto.
Devedesetih godina najviše je smanjen udio srpske nacionalne manjine i to s 12,2 posto 1991. na 4,5 posto 2001. godine.
Na prošlom popisu 2001. godine među nacionalne manjine prvi su put uvedeni i Bošnjaci, kojih je bilo 0,5 posto, dok je udio osoba koje se nisu nacionalno izjasnile iznosio 2 posto.
Narodnosni sastav po županijama 2001. pokazao je da su najveći udio Hrvata imale Krapinsko-zagorska (98,4 posto) i Varaždinska županija (97,7 posto).
Više od 90 posto Hrvata bilo je i u Splitsko-dalmatinskoj (96,3 posto), Zagrebačkoj (96,2 posto), Koprivničko-križevačkoj (96,0 posto), Međimurskoj (95,2 posto), Brodsko-posavskoj (94 posto), Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ( 93,3 posto) te u Gradu Zagrebu (91,9 posto).
Nacionalne manjine najviše su bile zastupljene u Vukovarsko-srijemskoj županiji (19,4 posto), gdje su s 15,5 posto prednjačili Srbi, a manjine su s 15,1 posto bile zastupljene i u Istarskoj županiji, u kojoj su manjinski najbrojniji bili Talijani.
U Istarskoj županiji ujedno je bilo i najviše - 10,7 posto nacionalno neizjašnjenih, a 4,3 posto stanovništva Istre samo se regionalno opredijelilo.
Što se tiče Roma, njih je 2001. bilo najviše u Međimurskoj županiji i to 2,4 posto (na razini države 0,2 posto).
Popis stanovnika 2001. pokazao je i porast broja osoba kojima je hrvatski materinski jezik i to za 17,2 posto u odnosu na 1991., a za čak 28,6 posto u odnosu na 1971.
Zanimljivo je i da se za varijantu "hrvatsko-srpskog" ili "srpsko-hrvatskog" materinskog jezika u popisu 1971. izjasnilo 18,6 posto stanovnika, dok je u popisu 2001. taj udio bio svega 0,2 posto.
Među ostalim modalitetima materinskog jezika u popisu 2001. srpski se jezik pojavljuje s jedan posto, s 0,5 posto talijanski, a slijede albanski, mađarski, slovenski, bošnjački, češki i romski.
S obzirom na vjeroispovijest, 2001. godine 87,8 posto stanovništva u Republici Hrvatskoj izjasnilo se da su rimokatolici, a 3 posto bilo je "agnostika i neizjašnjenih". U odnosu na 1991., broj katolika 2001. porastao je za 14,6 posto, dok je istodobno najviše smanjen broj pripadnika pravoslavne vjere i to za 60,3 posto u odnosu na 1991.
Smanjen je i broj onih koji ne pripadaju ni jednoj vjeri, kojih je 1991. bilo 3,9 posto, a 2001. - 2,2 posto. Usporedbe radi, na popisu 1953. godine 12,5 posto stanovnika Hrvatske izjasnilo se da nisu vjernici.
Na popisu 2001. godine 1,28 posto stanovnika RH bilo je islamske vjeroispovijesti, a najviše ih se tako izjasnilo u Istarskoj (4,2 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (3 posto).
Popis stanovništva najopsežniji je izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Republike Hrvatske popisivano je 1948. i 1953., a nakon 1961. popis stanovništva redovito se provodi u desetogodišnjim razmacima.
Prvi sveobuhvatan popis proveden je 1857. u tadašnjoj Austriji i tek nakon tog popisa postoje podaci za cijelo područje današnje Republike Hrvatske.
Ovogodišnji popis stanovništva stajat će 174,9 milijuna kuna, a prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja 2011.