Početkom četvrtog mjeseca na snagu stupa uredba o formiranju cijena vodnih usluga u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva. U tim se zakonima, tumače u Hrvatskoj grupaciji vodovoda i kanalizacije, nalaže izdavanja drugih djelatnosti iz vodno-komunalnih tvrtki, u skladu sa smjernicama Europske unije koje traže da cijene vodnih usluga moraju biti određene tako da pokriju troškove.
Te ostale djelatnosti najčešće su građevinske, koje su vodno-komunalnim tvrtkama donosile dobit kojom su kompenzirani gubici u vodnoj djelatnosti pa je cijena vode za potrošače mogla biti niža od one koja bi pokrivala troškove.
Očekuje se da bi od travnja, kad na snagu stupa uredba o formiranju cijena vodnih usluga, cijene za potrošače mogle porasti.
Cijene će porasti više tamo gdje je udio prihoda vodno-komunalnih tvrtki od građevinskih i drugih djelatnosti izvan vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja bio veći i obrnuto.
Koliko će građani plaćati opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju ovisi i o jedinicama lokalne samouprave čija tijela daju suglasnost na korekciju cijena i koja bi zbog svojih političkih interesa i popularnosti kod građana odnosno birača, mogla biti korektiv većeg rasta cijena.
Konačnu riječ ima Vijeće za vodne usluge pri Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva koje odobrava cjenike.
Hrvatski sabor je u Strategiji upravljanja vodama donesenoj prije tri godine odredio da nema privatizacije u vodno-komunalnom sektoru što znači da cijene vode i u narednom razdoblju neće biti određivane u skladu s tržišnim kretanjima te da će i dalje biti snažno regulirane.