ZAGREB - Tristotinjak sudionika, gospodarstvenika, sponzora ali i članova hrvatskoga političkog i javnog života okupilo se sinoć na prvoj donatorskoj akademskoj večeri, na kojoj su prikupljena sredstva za stipendiranje novoga naraštaja studenata hrvatskih Sveučilišta. Večera se održavala pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, koji je zahvalio svim gospodarstvnicima koji su se odazvali i prepoznali kako bez dobrog obrazovanja nema uspješnog gospodarstva. "Ova večera doprinos je kultu rada i kultu poštenja, bez koje nema moderne i europske Hrvatske", rekao je predsjednik Josipović. Supokroviteljica večere bila je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, a organizirana je u restoranu Studentskog centra u kampusu Borongaj. Osim prikupljanja sredstava za stipendiranje 800 studenata deficitarnih zanimanja, cilj večere bio je i promicanje važnosti potpore učeničkom i studentskom standardu. Za natječaj koji je zaključen 15. siječnja 2011. pristiglo je nekoliko tisuća prijava, a dobitnici stipendija bit će poznati za dva do tri tjedana, izjavio je novinarima u prigodi donatorske večere ravnatelj Nacionale zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu Davor Babić. Gospodarstvenicima i sponzorima koji su se odazvali donatorskoj večeri zahvalili su ministar znanosti obrazovanja i športa Radovan Fuchs, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš i predsjednica Upravnog odbora Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu Lidija Gašparović. Akademska donatorska večera u cijelosti je bila posvećena promociji studenata i stipendija pa su na njoj predstavljeni mladi operni pjevači, studentica koja je izradila robota, nagrađeni informatičari, student dizajna koji j pobijedio između 2500 drugih kandidata i brojni drugi. Nastupili su studenti Muzičke akademije, Zagrebački bogoslovni oktet, pjevački zbor Pravnog fakulteta i dr.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić jučer je izjavio kako je sklon vjerovati da se optužbe na račun potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, da je kao šef tamošnjeg kriznog štaba bio odgovoran za zločine u Slavoniji 1991., u javnost plasiraju u dnevno-političke i neke druge svrhe, pa i od onih koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku. "Što se tiče Vladimira Šeksa, jako je zanimljivo da se sada, u ovom vremenu pojavljuju neke pritužbe ili tužakanja koje su već 20 godina poznate javnosti, odjednom, zbog trenutnih političkih i drugih interesa, jer je očito da ovo treba promatrati u kontekstu da ništa nije slučajno i da se sve odvija na neki način usklađeno od onih koji žele potencirati neke stvari kada im to odgovara, a kada im ne odgovara o tome će šutjeti". Podsjetio je da je i sam bio šef kriznog štaba za Južnu Dalmaciju, u vrijeme dok je Šeks tu funkciju obnašao u Istočnoj Slavoniji, te da stoga zna koje ovlasti i prava nosi ta funkcija te kakva je u to vrijeme bila situacija. "Ne mogu niti ću prihvatiti da oni koji su izvršili agresiju na Hrvatsku ili njihovi eksponenti, koji su sudjelovali u zločinima diljem Hrvatske, a hrvatski domoljubi i branitelji nisu nigdje prelazili granicu pa nisu ništa ni napravili u tom smislu, da nam oni sada budu mjera je li nešto zakonito ili nezakonito", poručio je Bebić. Naglasio je da je odluka o tome je li bilo zločina i drugih nezakonitosti isključivo u nadležnosti pravne države, "i ne trebaju nam nikakvi kojekakvi sa strane koji će iz svojih osobnih, političkih i drugih interesa svako malo u hrvatsku javnost nešto plasirati, da se mi zabavimo oko toga, a zaboravimo na neke druge stvari".
ZAGREB - Trinaest braniteljskih udruga u pismima Programskom vijeću HRT-a i HHO-u izrazilo je nezadovoljstvo načinom na koji mediji prikazuju hrvatske branitelje i štetom koju im na taj način nanose te je od njih zatražilo da ih zaštite od "medijskog progona kojem su sustavno izloženi stavljanjem u kontekst korupcije te prikazivanjem kao privilegiranih korisnika proračuna. Također se kroz medije želi relativizirati Domovinski rat, njegove žrtve, svi građani Hrvatske i traume koje i danas osjećaju brojni branitelji i njihove obitelji. Najnoviji primjer toga je i posljednja emisija Aleksandra Stankovića u kojoj su ponovno iznesene brojne neistine te je na neargumentiran i površan način govoreno o Domovinskom ratu, čime se omalovažavaju hrvatski branitelji i žrtva koju su podnijeli u stvaranju slobodne Hrvatske", navodi se u pismu. Udruge iz Domovinskog rata ističu kako je većina hrvatskih branitelja radno aktivna i ostvaruje svoje pravo na rad i zaposlenje, pod istim uvjetima i postupcima, kao i svi drugi hrvatski građani ne koristeći se pri tome nekim posebnim pravima, olakšicama ili pogodnostima bez obzira na utvrđen status hrvatskog branitelja. "Tek manji broj hrvatskih branitelja, oko 10 posto, koristi se nekim od prava propisanih zakonom o pravima branitelja, što je već više puta ponovljeno. Ta se činjenica namjerno zanemaruje u medijima jer je iznošenje brojke od pola milijuna branitelja ipak za medije zanimljivije i senzacionalnije od istine", dodaje se u pismu. Braniteljske udruge napominju kako se većina prava branitelja propisana zakonom odnose na prava koja mogu ostvariti isključivo ratni vojni invalidi i članovi obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja, te mogućnost ostvarivanja pojedinih prava dodatno ovisi i o godinama života, imovinskom cenzusu ili razdoblju sudjelovanja u Domovinskom ratu. Budući da mediji svojim površnim, zlonamjernim i neargumentiranim informiranjem hrvatske javnosti stvaraju neopravdano negativnu sliku o hrvatskim braniteljima, potiču i šire govor mržnje te na taj način ugrožavaju osobno dostojanstvo i dostojanstvo naših obitelji, ocjenjuju udruge. Udruge iz Domovinskog rata pozivaju HRT i HHO da im kao javne ustanove pruže potrebnu zaštitu kako bi se napokon zaustavio medijski progon i o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima progovorilo na način na koji zaslužuju.
ZAGREB - Odlikovani hrvatski branitelj, pričuvni brigadir Štefan Paun ocijenio je kako je hrvatske branitelje trebalo obavijestiti o postojanju popisa branitelja koje Srbija sumnjiči za ratni zločin naglasivši da, ako i postoje razlozi za pokretanje pojedinih postupaka, njih mora voditi hrvatsko pravosuđe. Paunu je danas predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović u povodu 18. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Maslenica" uručio odlikovanje "Nikole Šubića Zrinskog". U toj je akciji Paun teško ranjen i izgubio je desnu potkoljenicu. U razgovoru s novinarima nakon primanja u Uredu predsjednika, Paun je komentirao postojanje popisa hrvatskih branitelja koje Srbija sumnjiči za ratni zločin i kazao kako se on, kao i drugi branitelji, osjećaju "pomalo neugodno i zaboravljeno". "Smatramo da su svi koji su sudjelovali na neki način, ipak, trebali biti obaviješteni, a ne da se dovode u situaciju da ih na nekoj granici zaskoči policija i privede. Mislim da je to sramotno i nije u redu u odnosu na nas branitelje", rekao je. Dodaje kako Hrvatska i Srbija moraju točno utvrditi protiv koga se vode postupci, ali naglašava kako ih ne može voditi Srbija. "Smatram da te postupke ne može voditi Srbija, jer mi nismo ratovali u Srbiji. I ako ima povoda za neki postupak, to može i mora biti samo u nadležnosti tijela Hrvatske", rekao je.
KARLOVAC - Zbor udruga ratnih postrojba Domovinskog rata Karlovačke županije izvijestio je medije da nije bio uključen u nacionalnu proslavu 19. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u subotu u Karlovcu, dodajući da je ondje bio "samo mali dio povlaštenih posebnih udruga". Članice Zbora udruga ratnih postrojba Domovinskog rata Karlovačke županije su: 110. brigada HV-a, 129. brigada HV-a, 137. brigada Duga Resa, 143. brigada HV-a Ogulin, Udruge specijalne policije "Grom", udruge ratnih veterana 3. bojne 2. gardijske brigade i Udruge 6. topničko-raketnog divizijuna iz Karlovca. Po priopćenju tog Zbora, suorganizator proslave Ministarstvu branitelja, Karlovačkoj županiji i gradu Karlovcu bila je Koordinacija braniteljskih udruga Karlovačke županije, koja ne predstavlja 22 tisuća branitelja i 30-ak ratnih postrojba s područja te županije, nego, kako se navodi, "eventualno tisuću članova koji se sastoje od pripadnika HVIDR-e, članova obitelji poginulih branitelja i raznih interesno-sportsko-rekreativnih grupa te članova braniteljskih zadruga". U toj koordinaciji nema braniteljskih udruga ratnih postrojba Domovinskog rata "koje njeguju ratne tradicije svoje postrojbe, čuvaju dignitet i istinu o Domovinskom ratu", navodi Zbor udruga koji s Koordinacijom ne surađuje "zbog nedemokratskih odnosa koji u njoj vladaju te zato što često sudjeluje u raznim politikantskim i ideološkim manifestacijama suprotnim Zakonu o braniteljima i službenoj državnoj politici i Ustavu Republike Hrvatske", piše u izjavi za javnost. U istoj izjavi Zbor navodi i da Koordinacija braniteljskih udruga Karlovačke županije ima punu potporu županijskih i gradskih čelnika te da dobiva najveći dio novca namijenjen udrugama branitelja.
ZAGREB - Prodaja ispita na zagrebačkom Prometnom fakultetu dovela je do još jedne USKOK-ove optužnice u slučaju Indeks kojom je obuhvaćeno 18 osoba, uglavnom profesora, ali i student koji je za 2500 eura "položio" čak 11 ispita. Riječ je o petoj optužnici u slučaju Indeks u kojemu je na meti USKOK-a i policije bila korupcija na zagrebačkom Sveučilištu. Novom optužnicom prijavljeno je 12 profesora, jedan zaposlenik fakulteta, tri posrednika i dvoje studenata. Uz studenta "rekordera" optužena je i njegova kolegica, također izvanredna studentica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koja je "osigurala" da joj šest profesora Fakulteta prometnih znanosti u indeks upišu ocjene "bez regularnog pristupanja provjeri znanja". U njenom se slučaju ne navodi da je profesorima isplatila novac, ali ni ne objašnjava kako je osigurala da joj izađu u susret. U trećem slučaju student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu je predao novac i indeks posredniku koji ih je predao "drugoj osobi" koja je od dvojice profesora Fakulteta prometnih znanosti zatražila da za novčanu naknadu u indeks upišu ocjene bez da student stvarno polaže ispite, što su profesori i učinili, ističu u USKOK-u. Sva nedjela dogodila su se od studenog 2007. do rujna 2008.
ZAGREB - U Obučnom centru vodiča i službenih pasa "stn Krešimir Ivošević" u Dugom Selu od 11. do 28. siječnja provodi se licenciranje vodiča i službenih pasa Pukovnije VP, Vojne policije HRM-a, Počasno zaštitne bojne, Bojne za specijalna djelovanja i Ministarstva financija - Carinske uprave, koje provode instruktori voda za obuku i dresuru Obučnog centra, priopćila je danas Služba za odnose s javnošću i informiranje MORH-a. Licenciranje se provodi u tri termina, a licencirat će se vodiči i službeni psi obučeni za detekciju eksploziva, za detekciju opojnih droga te vodiči i službeni psi zaštitno – tragačke namjene. Nakon uspješno položenih svih disciplina vodiči sa službenim psima dobivaju licencu, odnosno dozvolu za rad za tekuću godinu, koja se sukladno ostvarenim rezultatima na završnom ispitu može dobiti za rad na 6, 9 ili 12 mjeseci. Timovi - vodiči i službeni psi, pružaju veliku pomoć u obnašanju zadaća u sustavu OS RH, kao i psihološku sigurnost osoba koje štite, odnosno sastava u kojima su angažirani, navodi u priopćenju Služba za odnose s javnošću i informiranje MORH-a. Ističe kako obučeni vodiči i službeni psi uvećavaju sposobnost lociranja i hvatanja osumnjičenih osoba, pravovremeno detektiranje i otkrivanje eksplozivnih naprava i opojnih droga te značajno pridonose dimenziji snaga postrojbe koja ih koristi.
ZAGREB - Projekt "Odsada biciklom na posao" ušao je u finale za dodjelu nagrada za promicanje društveno odgovornog-poslovanja, koje svake godine dodjeljuje ugledni američki časopis "PR News", priopćila je Coca-Cola Hrvatska koja ga je u javno-privatnome partnerstvu pokrenula s Udrugom "Moj bicikl". "Coca-Cola HBC Hrvatska s tim je projektom dospjela u finale u kategoriji 'Odnosi sa zaposlenicima' uz još tri svjetske tvrtke. S obzirom na to da je konkurencija, prema riječima organizatora, bila iznimno jaka pa je ulazak u finale već veliko postignuće, sve će tvrtke finalisti primiti nagradu na dodjeli u Washingtonu 8. ožujka", navodi se u priopćenju. Direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću izjavila je kako su ponosni što je njihov projekt "Odsada biciklom na posao" prepoznat na međunarodnoj razini i u jakoj konkurenciji kao vrijedan društveno-odgovorni projekt koji unaprjeđuje međuljudske odnose te potiče zaposlenike na odgovorno ponašanje prema društvu. "Ulazak u finale za dodjelu tako cijenjene i prestižne nagrade smatramo velikim priznanjem svojega rada te poticajem za nastavak toga i svih naših drugih društveno-odgovornih projekata", rekla je. Projekt "Odsada biciklom na posao" pokrenula je ta tvrtka u suradnji s Udrugom "Moj bicikl" kako bi svoje zaposlenike potaknula na aktivniji životni stil i na što češću uporabu bicikala. Okosnica je projekta nabava bicikala koje Coca-Cola ustupa svojim zaposlenicima na besplatno korištenje za dolazak na posao ili za rekreaciju. Vožnja biciklom ne onečišćuje zrak i ne stvara buku, a pola sata vožnje na dan nadomješta dnevnu potrebu tijela za fizičkom aktivnošću te se bicikl smatra zdravim i jeftinim prijevoznim sredstvom u gradu. Dosad je tijekom projekta nabavljeno više od 60 bicikala koji su predani na korištenje zaposlenicima, stoji u priopćenju.
BATINA - Vodostaj Dunava kod Batine sinoć je bio 465 centimetara, što znači da će se najvjerojatnije ujutro proglasiti redovite mjere obrane od poplave za Baranju jer će Dunav premašiti 500 centimetara, kada se proglašavaju takve mjere, rekao je večeras direktor Hrvatskih voda iz Osijeka i voditelj Glavnog centra obrane od poplave Republike Hrvatske Zoran Đuroković. U izjavi za Hinu Đuroković je rekao da se u Baranji brani 30 tisuća hektara, koji su ugroženi ako Dunav negdje probije nasip. Sve su službe spremne, a stanje na terenu stalno se prati, istaknuo je, dodajući kako se vrhunac vodenog vala očekuje u subotu ili nedjelju. Vodostaj Dunava kod Batine do jučer je porastao gotovo za metar, otprilike između 80 i 90 centrimetara, rekao je, dodajući kako je najviši vodostaj Dunava kod Batine izmjeren 1965. godine, kada je bio 780 centimetara, te kako je od tada učinjeno mnogo na izgradnji obrambenih nasipa i zaštiti od poplave. Ipak, trenutačno stanje moramo shvatiti ozbiljno jer su "visoke vode u zadnjem desetljeću česta pojava, za razliku od velikoga vremenskog razdoblja prija toga", istaknuo je Zoran Đuroković i dodao: "Godine od 2000. do 2010. smo nazvali 'desetljeće velikih voda', a to se razdoblje očito i nastavlja. Također je rekao da će vikendaško naselje Zeleni otok u Baranji, koji je inače nebranjeno područje, zasigurno opet, kao i proreklih godina, biti pod vodom.
VARAŽDIN - Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok rekao je očitujući se na konferenciji za novinare o navodima oporbenih političkih stranaka u vezi s komunalnim poduzećem Parkovima, kako je za njega kao gradonačelnika najvažnije da gradska tvrtka ostvaruje dobit iako ne isključuje ni mogućnost zloporaba, što će se morati dokazati istragom. Konferenciju je u Gradskoj vijećnici sazvao pošto su članovi oporbenih stranaka posljednjih dana napali gradsku vlast zbog malverzacija u komunalnom poduzeću Parkovima te uhićenja sad već bivšeg direktora Miljenka Ptičeka. Gradonačelnik Čehok podijelio je novinarima izvješća po kojima je dobit Parkova rasla iz godine u godinu, i to je, kako je rekao, sve što ga zanima. "Parkovi su tvrtka koja je zadnjih godina znatno rasla u imovini, prihodu, dobiti i prihodima po zaposlenome te broju zaposlenih", rekao je Čehok, dodajući da se za Parkove posljednjih godina iz proračuna izdvajala sve manje novca. Zloporabe u tvrtkama su uvijek moguće i njih ne isključujem, ali to će se morati dokazati istragom, naglasio je. Izjave političkih suparnika smatra osobnim napadom na sebe, no to, kako je rekao, može izdržati jer je od početka političke karijere pod stalnim napadima skupine ljudi koji su, kako je rekao, "zgubidani i nesposobnjakovići". Na izjave varaždinskih HNS-ovaca i SDP-ovaca te oporbenog vijećnika Roberta Podolnjaka da će na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća zatražiti promjenu Statuta grada, po kojoj bi sve gradske komunalne tvrtke bile obvezne iznijeti izvješće o poslovanju gradskim vijećnicima jedanput na godinu, Čehok je odgovorio kako nema ništa protiv toga.
KARLOVAC - Izložbom slikara Mersada Berbera, kojoj je nazočio i sam autor, otvorena je sinoć u karlovačkom Gradskom kazalištu „Zorin dom“ 38. po redu Zimska likovna kolonija „ZILIK 2011.“ Autor je tom prigodom istaknuo kako je izložba posvećena njegovu rano preminulom prijatelju Vladi Bužančiću, koji je godinama kreirao karlovački ZILIK. Karlovac je, kaže, u njegovom životu odigrao dramatičnu ulogu, jer je slikarski debi imao u Karlovcu, gdje je kao vojnik, topnički dočasnik i mladi grafičar, koji je došao sa studija u Ljubljani, održao 1965. godine prvu izložbu. Kasnije je u Domu „Zrinski“ realizirao neka svoja kapitalna djela kao „Vrbaski stol“, a ovo mu je treći karlovački autorski nastup. ZILIK-u je večeras poklonio jednu svoju sliku, ulje na platnu, jer ima sentimentalni odnos prema Karasu, Vaništi, a preko djela Ivana Mažuranića i suradnje s Georgijom Parom, sve redom Karlovčana, Karlovac je nazvao „velikom hrvatskom i europskom temom“.
ZAGREB - Akademik Velimir Pravdić, istaknuti kemičar i stručnjak iz područja zaštite okoliša, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti, umro je 15. siječnja u Zagrebu u 80. godini, izvijestio je HAZU. Velimir Pravdić rođen je u Zagrebu 1931. gdje je diplomirao 1955. na Tehnološkom fakultetu, a doktorirao 1959. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu iz područja fizikalne kemije. Na Institutu "Ruđer Bošković" bio je zaposlen od 1956. godine, a od 1968. godine bio je osnivač i voditelj laboratorija za elektrokemiju i površinsku kemiju. Uz svoja temeljna i primijenjena istraživanja, bio je dugogodišnji predavač na poslijediplomskom studiju Farmaceutskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U mirovini je bio od 1998. godine. Redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti postao je 1997. godine. Akademik Pravdić organizirao je osam međunarodnih ljetnih škola iz područja kemije, te međunarodne znanstvene skupove iz područja zaštite okoliša: o termičkom onečišćenju mora i o problemima odbacivanja otpadaka u mora. Bio je članom, a od 1978. do 1981. i predsjednikom GESAMP-a (skupine stručnjaka Ujedinjenih naroda za znanstvena pitanja onečišćenja mora). Kao stručnjak za zaštitu mora bio je dugogodišnji suradnik UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), a od 1990. aktivno je sudjelovao u radu Međunarodne unije za zaštitu prirode – IUCN, najveće i najvažnije svjetske ekološke organizacije. Posljednji ispraćaj akademika Velimira Pravdića bit će u četvrtak, 20. siječnja, u 14,20 sati na zagrebačkom Krematoriju.